U 2024. godini 25 građana posumnjalo da su na mjerama tajnog nadzora

U prošloj godini, ako je suditi po broju zahtjeva upućenih Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), samo 25 građana Crne Gore je posumnjalo da se nalazi na mjerama tajnog nadzora (MTN). Prema podacima tajne policije, u osam slučajeva to se pokazalo opravdanim ali, osim potvrde da su (bili) na “mjerama”, uprkos zahtjevu, nije im omogućen neposredni uvid u prikupljeni materijal jer, kako je navedeno, na taj način bi se moglo “otežati izvršenje određenih poslova” iz nadležnosti ANB.

ANB je od januara 2020. godine do 31. decembra 2024. samo jednom građaninu Crne Gore omogućila uvid u dokumentaciju i MTN. Na drugoj strani, u istom periodu, o MTN koje se sprovode na predlog državnih tužilaštava, uz odobrenje sudija za istragu, nijednom građaninu nije omogućeno da izvrši uvid u prikupljeni materijal.

Što se tiče teritorijalne zastupljenosti, najviše zahtjeva ANB-u je upućeno iz primorskih opština: Bar – tri, Tivat i Baošići po dva, a po jedan zahtjev iz Budve, Sutomora i Ulcinja. Iz ostalog dijela Crne Gore zahtjevi su upućivani iz Podgorice tri, Nikšića dva i po jedan iz Danilovgrada i Andrijevice.

Advokatu Igoru Ćetkoviću ANB je odgovorio da se lice iz Republike Kosovo koje zastupa, sa privremenim boravkom u Ulcinju, nalazi u evidencijama Agencije “po osnovu davanja mišljenja za dobijanje dozvola za privremeni boravak” u Crnoj Gori.

Iz ANB-a su rekli da je u tom slučaju nadležnom organu proslijeđeno pozitivno mišljenje.

Advokat Nikola Angelovski, u ime svojih klijenata, podnio je tri zahtjeva i dobio je isti odgovor. Agencija je potvrdila da osobe za koje je advokat tražio provjeru jesu praktično bile na mjerama, ali se uvid u dokumentaciju ne može dozvoliti jer bi se otežalo izvršenje poslova iz nadležnosti Agencije.

“Moj motiv je jednostavan, a to je da je to isključivo rađeno po zahtjevu klijenata, jer je postojala osnovana sumnja da je prema njima ispoljavana djelatnost koja se može dovesti u vezu sa ANB-om i njenim zloupotrebama”, kazao je Angelovski uz napomenu da su građani koje zastupa na portalu “Udar” prikazivani kao neprijatelji države, optuživani da se bave špijunažom i da su aktivno radilI na rušenju ustavnog poretka Crne Gore u korist strane države, a izjašnjenja ANB-a po podnesenim zahtjevima je kasnije korišćena kao dokaz u postupku.

Angelovski naglašava da je vrlo indikativno da se to isključivo desilo u slučajevima novinara i sveštenstva Srpske pravoslavne crkve, čak i u slučaju jednog bivšeg visokorangiranog oficira Vojske Crne Gore.

“To nam govori da je u tim slučajevima na štetu tih tužilaca vršena zloupotreba ovlašćenja od strane bezbjednosne agencije, te da su najvjerovatnije bili praćeni i prisluškivani i da su u odnosu njih na takav protivpravan način o njima prikupljani podaci koji su kasnije završavali i bili objavljivani na portalu Udar.me.”, dodaje advokat.

U 2021. godini, na 35 zahtjeva, ANB je odgovorila da nije preduzimala mjere prikupljanja podataka, a u četiri slučaja Agencija se pozvala na član 18 stav 3. ANB je jednom licu, nastanjenom u Podgorici, omogućila uvid u dokumenta o prikupljenim podacima, dok po zahtjevu iz Beograda, kako se navodi, nije odlučivano, ali nije naveden razlog.

Već sljedeće godine 66 osoba je interesovalo da li su “na mjerama”. U 2022. godini ANB je trojicu građana obavijestila da “ne može udovoljiti njihovom zahtjevu jer bi se na taj način moglo optežati izvršenje određenih poslova iz njene nadležnosti”. I iz 2022. godine jedan slučaj je još u radu, po jednom zahtjevu, ne navodi se razlog, nije postupano. Na zahtjev iz Subotice, u vezi pokojnog Ž. Z. odgovoreno je da ANB nije u posjedu traženih podataka.

U 2023. godini bilo je 17 zahtjeva. Od 29 zahtjeva, na 14 je odgovoreno praktično priznanjem da su podnosioci bili na mjerama, ali da se ne može udovoljiti njihovom zahtjevu.

Do podataka za ovaj tekst “Vijesti” su došle uz pomoć MANS-ove aplikacije “Pitajte institucije”.

Razumna lustracija

“Zaštitu crnogorskih građana od institucionalnog nasilja ANB, i samim tim Crnu Goru svrstati u civilizovane države, moguće je samo razumnom lustracijom njenog rada kroz otvaranje tajnih dosijea nakon održanog i sprovedenog referenduma”, kazao je Nikola Angelovski.

Advokat objašnjava da aktiviranje prava predlaganja referenduma po ovom pitanju imaju Predsjednik Crne Gore, Vlada i dvadeset poslanika.

“To je svojevrsna je prilika da se naša javnost uvjeri u to ko od njih stvarno želi da se suočimo sa našom teškom i mračnom prošlošću kroz ovako uređeni zakonski mehanizam. Paralelno sa otvaranjem tajnih dosijea ANB, potrebno je otvoriti i tajne dosijee tajne službe Jugoslovenske narodne armije (KOS), što takođe treba da bude pitanje referenduma, a na koju obavezu nam ukazuju naši evropski partneri u svojim godišnjim izvještajima o napretku za Crnu Goru”, naglašava Angelovski.

Ukinuti oznaku “TAJNO” sa suđenja Peruničiću i Pavićeviću

Nikola Angelovski je dva puta slao predsjednici Vrhovnog suda zahtjev za skidanje oznake “TAJNO” sa predmeta u kojem se sudi Dejanu Peruničiću, bivšem šefu ANB, i Srđanu Pavićeviću.

“Ja sam u tom predmetu dva puta podnio Zahtjev za skidanje oznaka ‘TAJNO’ sa cjelokupnih spisa predmeta KS.br.17/21 i Zahtjev za omogućavanje prenosa cijelog toka suđenja putem televizijskih kamera protiv okrivljenih Dejana Perunića iz Podgorice i Srđana Pavićevića iz Podgorice od za to zainteresovanih medija. Odgovori na te moje zahtjeve su dva puta bili negativni, a neka naša javnost sama donese sud o takvom postupanju i ocijeni da li transparentnost tog suđenja može biti na štetu vladavine prava i pravičnosti suđenja”, objašnjava Angelovski.

On kaže da u konkretnom slučaju nema govora o specifičnoj situaciji koja bi onemogućavala javnost suđenja i dostupnost cjelokupnog materijala nakon skidanja oznaka “TAJNO” svjedocima oštećenima i njihovom punomoćniku.

“Materijal je nezakonito pribavljen od strane bivšeg rukovodstva ANB-a i okrivljenog kao njenog direktora na način da je pribavljen njihovim praćenjem, snimanjem, prisluškivanjem i uhođenjem. Ovo posebno jer se nikada u praksi Evropskog suda za ljudska prava nije desilo da se moglo izvlačiti pravo iz neprava, a to znači da se ne može štititi i označiti tajnim predmetni postupak i materijali koji se nalaze u spisima predmeta zato što su isti nezakonito pribavljeni praćenjem i uhođenjem svjedoka oštećenih”, ističe advokat Angelovski.

Vijesti