Udruženje pravnika: Skupština obavezna da o imovinskim pravima stranaca odlučuje dvotrećinskom većinom
“Prvo, navedeni Sporazum (koji se potvrđuje Zakonom) eksplicite u članu 1 navodi „nekretnine mješovite namjene“ koje bi bile u drugačijem imovinskom režimu stranaca u odnosu na važeći – pozitivno pravni režim države Crne Gore. Takođe, u članu 3 Sporazuma se navodi da će Vlada Crne Gore „preuzeti sve neophodne mjere i aktivnosti kako bi objezbjedila zemljište“ – bez potrebe sprovođenja javnih nabavki, javnog tendera ili drugih procedura propisanih nacionalnim zakonodavstvom kojim se uređuje oblasti državne imovine, čime se dodatno mijenja važeći pozitivno pravni režim države Crne Gore u dijelu imovinskih prava stranaca, kada je u pitanju državna imovina”, navode iz Udruženja pravnika.
Dalje ističu da član 91 tačka 5 Ustava Crne Gore eksplicitno utvrđuje da Skupština odlučuje dvotrećinskom većinom glasova svih poslanika o zakonima kojima se uređuje izborni sistem i imovinska prava stranaca.
“Treće, ustavno određenje „imovinska prava stranaca“ ne odnosi se samo na pravo svojine, već i na uža stvarna prava – službenosti i založna prava, obligaciona prava kao što su zakup, koncesija, posluga, ostava, kao i intelektualna prava itd. Stoga, iako se predlagač zakona pozivao da se “zemljište neće otudjivati (prodavati) već samo davati u zakup“ Udruženje pravnika Crne Gore upozorava da član 91 stav 5 Ustava Crne Gore se ne osnosi samo na najvažnije imovisnko poravo – pravo svojine i njeno otuđenje, već i na zasnivanje ostalih imovinskih prava stranaca kao što je npr. zakup”, smatraju u Udruženju pravnika.
Polazeći od, kako tvrde, neupitnih činjenica, usvajanje pomenutog zakona bez potrebne – ustavom definisane većine automatski otvara prostor da se isti ospori pred Ustavnim sudom iz razloga – formalne neustavnosti.
“Saglasno svemu, Zakonodavni odbor Skupštine Crne Gore bi morao ponovo zasjedati, razmotriti sve ove činjenice i zauzeti stav po ovom pitanju, jer u protivnom, izvjesno naknadno „obaranje“ zakona pred Ustavnim sudom, vidno bi narušilo medjunarodnu reputaciju Crne Gore i proizvelo ozbiljne posljedice i za družavu i potencijalnog investitora. Takođe Ustavni odbor Skupštine Crne Gore bi prethodno, prije glasanja na plenumu, morao razmotriti ovo pitanje saglasno svojoj nadležnosti da „razmatra načelna pitanja primjene Ustava“. Tim prije što se ovdje neupitno postavlja pitanje neophodnosti primjene člana 91 stav 5 Ustava Crne Gore koji utvđuje obavezu Skupštine da odlučuje „o imovinskim pravima stranaca“ dvotrećinskom većinom”, zaključuju iz Udruženja pravnika.
