US odbija inicijativu za Temeljni ugovor i zakon?
Ustavni sud Crne Gore će na današnjoj sjednici najvjerovatnije odbiti predloge za utvrđivanje neustavnosti i nezakonitosti Temeljnog ugovora zaključenog između države i Srpske pravoslavne crkve (SPC) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.
Prema nezvaničnim saznanjima “Dana”, sudije Ustavnog suda neće prihvatiti inicijative za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Temeljnog ugovora, niti preambule i pojedinih članova tog dokumenta, koji je zaključen 3. avgusta 2022. godine. Nezvanične informacije “Dana” su da sudije neće prihvatiti ni inicijative za ocjenu ustavnosti odredaba članova 5, 7 i 19 Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Postupak pred Ustavnim sudom u vezi sa ovim zakonom pokrenut je po inicijativi pet poslanika ranijeg saziva parlamenta – Nikole Rakočevića, Danijela Živkovića, Ervina Ibrahimovića, Ivana Brajovića i Raška Konjevića. Postupak pred Ustavnim sudom za ocjenu Temeljnog ugovora pokrenut je po inicijativi koju su u martu 2023. podnijeli funkcioneri Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović Stanković, Raško Konjević, Borislav Banović, Ivan Vujović, Bojan Zeković i Mirko Stanić. Inicijative za ocjenu ovih akata podnijelo je i nekoliko NVO i pojedinaca.
Prema saznanjima Dana, Ustavni sud je stava da su vjerska prava iz Temeljnog ugovora sa SPC u gotovo identičnom obliku sadržana u temeljnim ugovorima potpisanim s ostalim vjerskim zajednicama.
Temeljni ugovor između SPC i države Crne Gore potpisali su 3. avgusta 2022. patrijarh srpski Porfirije i tadašnji predsjednik crnogorske vlade Dritan Abazović. Dio građana, nezadovoljan zbog toga, protestovao je tog dana ispred vile “Gorica”, gdje su patrijarh i Abazović potpisivali ugovor.
Izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti, o kojem će se danas izjasniti sudije US, izbrisani su sporni članovi koji su se odnosili na mogući prelazak imovine vjerskih zajednica u državno vlasništvo ako vjerske zajednice nemaju adekvatne dokaze da su vlasnici te imovine.
Izmjenama zakona, usvojenim po okončanju trodecenijske vladavine DPS-a, izbrisan je i član zakona koji se odnosi na registraciju vjerske zajednice koja djeluje u Crnoj Gori i uveden je termin o njenoj evidenciji. Zbog tih odredaba u prethodnom zakonu, krajem 2019. i tokom 2020. godine organizovane su velike protestne litije.
