Vlada bi da zabrani pisanje o zaduženjima

Vlada je u predlog izmjena i dopuna Zakona o tržištu kapitala, mimo javne rasprave, dodala dva člana koja zabranjuju objavljivanje informacija, podataka i procjena u vezi sa emisijom državnih hartija od vrijednosti kojim se država zadužuje, kao i drugih podataka od momenta pripreme do zaključenja emisije čije bi objavljivanje “moglo uticati na spremnost potencijalnih investitora da kupe državne dužničke hartije od vrijednosti”.

Zabrana se odnosi na objavljivanje u medijima i na javnim skupovima. Priprijećeno je i kaznama za medije od 5.000 do 40.000 eura, odgovornim licima u medijima u istom iznosu, a fizičkim licima od 1.000 do 5.000 eura.

Više sagovornika “Vijesti” sa domaćeg i međunarodnog tržišta kapitala kazalo je da ovakav oblik zabrane ne postoji ni u jednoj državi Evropske unije, ni regiona.

“Vijesti” su prošle sedmice poslale pitanja Ministarstvu finansija i Ministarstvu kulture i medija u vezi sa ovim naknadno dodatim članovima u predlogu zakona, ali nisu dobili odgovore. Prema nezvaničnim informacijama, Ministarstvo finansije nije konsultovalo Ministarstvo kulture i medija o ovim članovima i u toku su međuresorske konsultacije.

Hrvatski Zakon o tržištu kapitala, koji je u potpunosti usklađen sa EU direktivama, takođe nema ovakve i slične zabrane, osim zabrane za one koji učestvuju u pripremi emitovanja emisije hartija o vrijednosti da pružaju insajderske informacije do trenutka objave prospekta o emisiji, kada ti podaci postaju javni i dostupni svima na čitanje i komentarisanje.

Pisac se nije pozvao na direktive
U obrazloženju je kod većine drugih članova zakona koji se mijenjaju ili dodaju navedeno da se usklađuju sa određenim direktivama i propisima EU, samo se kod ovih članova ne navodi sa čim se usklađuju i iz kojeg zakonodavstva se prepisuju.

Članova zakona koji se odnose na ove zabrane nije bilo u nacrtu zakona koji je bio na javnoj raspravi u junu i julu prošle godine, već tek u verziji koju je Vlada usvojila na sjednici 15. maja ove godine. Dan kasnije ovaj zakon je poslat skupštini na razmatranje i na saglasnost zakonodavnom i odboru za ekonomiju, koji će naknadno o tome odlučivati.

Premijer Milojko Spajić je u martu prošle godine kada se država emitovanjem obveznica zadužila za 750 miliona dolara, kazao da je objavljivanje informacija o emisiji uticalo da kupci obveznica traže veće prinose-kamate, što je navodno izazvalo veći rast troškova za državu. Međutim ministar finansija Novica Vuković tada se hvalio niskim postignutim kamatama koje će biti plaćene na to zaduženje.

Formalni predlagač ovog zakona, kojim se mijenjaju 133 člana postojećeg zakona, je Ministarstvo finansija. U toku javne rasprave stigle su dvije sugestije Montenegro berze i Centralnog klirinškog depozitarnog društva, od kojih je jedna prihvaćena a druga odbijena. Međutim, u tadašnjem nacrtu zakona nije bilo ovih članova koji se odnose na zabrane objavljivanja informacija.

Dva puta ponovili isti tekst člana
Onaj ko je u verziju zakona poslatu poslanicima ubacivao nove članove zakona u predlog, koji se sada zovu 92a i 93b napravio je ozbiljnu tehničku grešku, osim ukoliko ne postoji namjera da se i dalje nešto skriva od javnosti.

Iako ova dva člana zakona imaju različite naslove poglavlja ispred 92a piše “Zabrana objavljivanja podataka i procjena u vezi državnih hartija od vrijednosti” a ispred 93b “Zabrana javnog objavljivanja informacija o emisiji državnih hartija od vrijednosti”, tekst oba člana zakona je potpuno isti do tačke i zareza.

U oba člana piše: “Zabranjeno je od momenta pripreme emisije državnih dužničkih hartija od vrijednosti do momenta zvaničnog saopštenja organa državne uprave nadležnog za poslove finansija o zaključenju postupka emisije državnih dužničkih hartija od vrijednosti, da se u medijima i na javnim skupovima objavljuju materijalne informacije i drugi podaci čije bi objavljivanje moglo uticati na spremnost potencijalnih investitora da kupe državne dužničke hartije od vrijednosti. Materijalna informacija je informacija od strateškog značaja koja može imati uticaj na kretanje cijene javnog duga na domaćem i međunarodnom tržištu kapitala.”

Tek iz obrazloženja jasno je da je u jednom od ova dva člana trebalo nešto drugo da piše. U obrazloženju člana 92a piše da on “propisuje u kom periodu je potrebno zabraniti objavljivanje podataka i procjene u vezi emisije državnih hartija od vrijednosti i propisuje definiciju materijalne informacije”. U obrazloženju člana 93b navedeno je da on “predviđa da je zabranjeno od momenta pripreme emisije državnih hartija od vrijednosti do momenta zvaničnog saopštenja Ministarstva finansija o zaključenju postupka emisije državnih hartija od vrijednosti objavljivanje informacija o emisiji”.

U novom članu 407a propisano je da će se novčanom kaznom od 5.000 do 40.000 eura kazniti za prekršaj pravno lice koje od momenta pripreme emisije do momenta zvaničnog saopštenja organa državne uprave nadležnog za poslove finansija o zaključenju postupka emisije, u medijima i na javnim skupovima objavi materijalne informacije i druge podatke čije bi objavljivanje moglo uticati na spremnost potencijalnih investitora da kupe državne dužničke hartije od vrijednosti. Za odgovorno lice u pravnom licu i odgovorno lice u mediju kazna bi iznosila od od 5.000 do 20.000 eura, a za fizičko lice kazna je od 1.000 do 5.000 eura.

Pitanja ministarstvima, šta je sljedeće
U pitanjima poslatim Ministarstvu finansija “Vijesti” su tražili odgovore šta su konkretni razlozi za uvođenje zabrane objavljivanja informacija o emisiji državnih hartija od vrijednosti, kako definišu “materijalnu informaciju” i ko odlučuje šta spada u tu kategoriju u kontekstu ovog člana.

Upitani su i zašto u nacrtu zakona koji je bio na javnoj raspravi nije bilo ovih članova nego su naknadno uvršteni, kao i ko je inicirao uvođenje ove zabrane – da li Ministarstvo finansija ili neki drugi akter iz izvršne vlasti, da li je odredba dodata na osnovu preporuka ili dokumenata međunarodnih organizacija i kojih. Resor Novice Vukovića upitan je i da li su konsultovali Ministarstvo kulture i medija, pravne eksperte ili medijsku zajednicu prije predlaganja ove zabrane, da li su analizirali moguće posljedice po transparentnost javnih finansija i slobodu medija, kao i da i postoji međunarodni primjer na koji se Ministarstvo poziva prilikom opravdavanja ove zakonske izmjene, i koja i gdje.

Ministarstvo kulture i medija upitano je da li smatraju da je ova zabrana u suprotnosti sa pravom na slobodu izražavanja i slobodu medija, da li su bili konsultovani prilikom uvođenja ovih članova u zakon, kako tumače kaznene odredbe, kako i na koji način planiraju zaštititi medije i novinare od potencijalne zloupotrebe ove zakonske odredbe. Ovaj resor upitan je i da li vidi ovaj zakon kao uvod u širu praksu zabrane izvještavanja o osjetljivim temama, da li će inicirati procjenu ustavnosti ovih odredbi s obzirom na njihovu moguću koliziju sa Zakonom o medijima i međunarodnim standardima o slobodi izražavanja, kao i da li postoji praksa u zemljama EU koja podržava ovakav vid zabrane objavljivanja informacija i ako postoji gdje.

Objavljivanje svih loših informacija bilo bi pod zabranom
Sastavni dio objave emisije hartija od vrijednosti, kojim se država želi zadužiti, je i prospekt u kojem su navedeni svi bitni ekonomski podaci države, o visini javnog duga, bruto domaćem proizvodu, stabilnosti javnih finansija, inflaciji, trgovinskom bilansu, stranim investicijama,… ekonomskim prognozama i projekcijama, mogućim ekonomskim rizicima,… Dakle sve ono što o čemu mediji pišu svakog dana i što čini ekonomski život jedne države.

Dakle ako se u tom periodu pogorša bilo koji od ovih ekonomskih pokazatelja, mediji to ne bi smjeli da objave jer mogu “uticati na spremnost potencijalnih investitora da kupe državne dužničke hartije od vrijednosti”.

Period zabrane informacija počinje, kako je navedeno u spornim članovima, od “momenta pripreme emisije” do saopštenja Ministarstva o njenom završetku.

Nejasno je kako mediji mogu znati kada počinje “momenat pripreme emisije”, jer je to navodno tajna, a i može da traje mjesecima. U cijelom tom periodu trajao bi moratorijum na loše informacije o radu vlade i ekonomskim pokazateljima, da se ne uplaše investitori.

Takođe nejasno je i ko će utvrđivati da je neki investitor iz Londona, Njujorka, Singapura i Dubaija odustao od kupovine i više vjerovao nekom lokalnom mediju neko premijeru i ministru.

Vijesti