Vlada nas zadužila još 200 miliona eura
Osim toga, pozajmiće i 20 miliona kod Evropske banke za obnovu i razvoj. Time će Vlada, od početka oktobra, pozajmiti ukupno 200 miliona. Prethodno je u ovoj godini pozajmila 687 miliona emisijom obveznica u dolarima.
Na juče održanoj sjednici, kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, Vlada je usvojila informaciju o rezultatima pregovora i zaključivanju ugovora o kreditu sa OPEK Fondom za međunarodni razvoj u vezi sa kreditiranjem Zajma za razvojne politike (DPL aranžman – Development Policy Loan) s predlogom ugovora o kreditu.
Osim 50 miliona kod OPEK-a, Vlada će pozajmiti i 20 miliona kod Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za potrebe finansiranja projekta unapređenja energetske efikasnosti u objektima obrazovanja u Crnoj Gori. I tu su usvojeni informacija i predlog ugovora. Ukupna procijenjena vrijednost cjelokupnog projekta iznosi 24 miliona eura. Od tog iznosa, 20 miliona eura će biti obezbijeđeno putem predmetnog kreditnog aranžmana sa EBRD-om, dok će preostala četiri miliona eura biti osigurana preko investicionog granta iz Regionalnog programa energetske efikasnosti (REEP), koji finansira Evropski fond za Zapadni Balkan.
Vlada je prihvatila i informaciju o polaznim osnovama za pregovore za kreditni aranžman između Crne Gore i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) za Projekat dekarbonizacije energetskog sektora Crne Gore, i kao osnovu za pregovore prihvatila nacrt ugovora o zajmu.
Izmijenili ugovor sa IBRD-om
Usvojena je informacija o izmjenama i dopunama usaglašenog zapisnika i ugovora o zajmu sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (IBRD) u vezi sa kreditiranjem zajma za razvojne politike (DPL aranžman) i prihvaćen tekst izmjena i dopuna, saopšteno je iz Vlade.
“Odbor izvršnih direktora Grupacije Svjetske banke je 4. oktobra 2024. godine zvanično odobrio kredit od 80 miliona eura za pomoć Crnoj Gori u jačanju fiskalne održivosti i promovisanju održivog razvoja. Naknadnim razgovorima sa Svjetskom bankom utvrđeno je da je potrebno uraditi izmjene i dopune usaglašenog zapisnika, potpisanog 30. avgusta 2024. godine, kao i ugovora o zajmu, a dopuna se tiče klauzule dugovanja otpornog na klimatske promjene. U pitanju je klauzula putem koje Svjetska banka nudi mogućnost reagovanje na krizu usled elementarnih nepogoda kao što su zemljotresi i tropski cikloni, što omogućava vladama da se usredsrede na oporavak od katastrofe umjesto otplate duga”, naveli su iz Vlade.
Izvor: Dan.co.me
