Vučić: Svaki dan me prikazuju kao neku vrstu Hitlera

Srbija se nalazi pred velikim izazovom, kako uravnotežiti želju za članstvom u Evropskoj uniji s bliskim vezama s Rusijom, dok istovremeno ne priznaje nezavisnost Kosova.

U Briselu raste zabrinutost zbog, kako smatraju, razvoja Srbije u neliberalnu državu.

U velikom intervjuu za njemački Cicero, srpski predsjednik Aleksandar Vučić branio je svoj politički smjer i odgovorio na optužbe.

Srbija je 2009. podnijela zahtjev za članstvo u EU, no pregovori su zastali nakon ruske invazije na Ukrajinu, djelimično zbog vašeg bliskog odnosa s Moskvom. Ne bi li vam život bio jednostavniji da prekinete te veze?

“To nije tako jednostavno. Imamo probleme u Srbiji s kojima se druge evropske zemlje ne suočavaju. Na primjer, svake godine trošimo više plina iz Rusije, dok druge evropske zemlje gotovo uopšte ne zavise o ruskom plinu ili vrlo malo”, poručuje Vučić.

Imamo snažnu i rastuću industriju koja, kako kaže, bez tog plina ne funkcioniše i koja je važna i za Evropu. Uostalom, 54.5 odsto svih izvoza iz balkanskih zemalja u Evropu dolazi iz Srbije.

Zavisnost o energentima je jedno, ali vaš odnos s Rusijom ide i dalje. Na primjer, prisustvovali ste vojnoj paradi u Moskvi dok Evropljani strahuju od ruske agresije.

“Vjerujem da se prema svim stranama odnosimo vrlo pošteno. Pitajte ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog ko je od balkanskih zemalja najviše pomogao Ukrajini finansijskom i humanitarnom pomoći. Odgovor bi vas možda iznenadio”, ističe Vučić.

Dodaje da Srbija želi postati članica Evropske unije, ali da moraju razumjeti da postoje različiti razlozi zašto Srbija održava kontakte s Rusijom.

“Možda ste umorni od slušanja tih razloga, ali za nas su oni važni. Znate da imamo dosad neriješen problem u Prištini”, dodaje Vučić.

Priština je glavni grad Kosova, bivše srbijanske pokrajine koja je 2008. jednostrano proglasila nezavisnost. Tu nezavisnostpriznaje više od 100 država, uključujući 22 od 27 članica EU, no Srbija je i dalje smatra svojom autonomnom pokrajinom.

“I znate ko nas podržava u vezi s našim teritorijalnim integritetom, a ko ne. To, naravno, cijelu priču čini komplikovanijom. S druge strane, vjerujem da smo se prema našim evropskim partnerima ponašali vrlo pošteno, da smo jasno na europskom putu. Trenutno smo usklađeni s vanjskom politikom EU-a za više od 60 posto, i taj postotak kontinuirano raste”, kaže Vučić.

“To i dalje ne objašnjava zašto ste morali otići na vojnu paradu u Moskvu, koja služi i za zastrašivanje članica EU”.

“Pogledajte to iz naše perspektive. Osim 1948. i 1949. godine, od kraja Drugog svjetskog rata svake smo godine bili prisutni na ruskoj vojnoj paradi. Zašto? Jer su Crvena armija i jugoslavenski partizani zajedno oslobodili Beograd i Srbiju. To nije samo dio ruske, već i naše tradicije i istorije. I znate, iskreno govoreći, ovu raspravu doživljavam i kao jednostrani napad na nas”, naglašava Vučić.

“Nakon ruskog napada na Ukrajinu, Putina nisam sreo tri godine i tri mjeseca, prije početka rata u Ukrajini susretao sam ga najmanje tri puta godišnje. Mnogi evropski državnici su ga posjetili ili s njim razgovarali telefonom. Ja nisam. Osuđujemo ruski napad na Ukrajinu i vjerujem da smo se zaista pošteno ponašali. Ali bila je moja dužnost biti na tom događaju. Međutim, iz poštovanja prema Ukrajini, nismo se pojavili na Crvenom trgu ni s vojnicima ni s vojnom tehnikom”, objašnjava Vučić.

Iz perspektive EU-a, članica koja njeguje bliske odnose s Moskvom mogla bi predstavljati egzistencijalnu prijetnju Uniji u slučaju eskalacije sukoba.

“Tu misao želim odlučno odbaciti. Čak i ako me ne volite, morate priznati da sve te stvari koje su rečene o meni i o Srbiji nisu istinite. Od početka rata u Ukrajini, u evropskoj štampi se stalno tvrdilo da je Srbija autoritarni režim i da bi napala nekoga u regiji. Ništa od toga se nije dogodilo. Uprkos provokacijama režima u Prištini, uvijek smo bili sidro stabilnosti u regiji. To je naš doprinos evropskoj sigurnosti”, odgovara Vučić.

Istakao je da nikada nijesu nikoga u Evropi doveli u opasnost. Naprotiv, kazao je da njihova skladišta puna streljiva, a proizvode i dodatno, posebno minobacačke granate.

“Proizvodimo više streljiva nego Francuska. Iako ne želim biti viđen kao neko ko stalno isporučuje streljivo ratnim stranama, u Evropi je streljivo potrebno. Stoga sam našim prijateljima iz EU-a ponudio da sklope kupoprodajni ugovor s nama i uzmu sve što imamo”, ističe Vučić.

I to streljivo bi se onda moglo koristiti u Ukrajini?

“Kupci s njim mogu raditi što žele. Nama je jednostavno potreban dugoročni ugovor kako bismo mogli planirati. Uvijek sam govorio da je Srbija vojno neutralna. Ali apsolutno smo spremni sarađivati s evropskim vojskama. Već sada intenzivno vojno sarađujemo s našim evropskim prijateljima, u Africi, Aziji i na drugim kontinentima, i spremni smo povećati našu prisutnost zajedno s evropskim snagama”, kaže Vučić.

Organizacija Freedom House Srbiju više ne smatra slobodnom demokratijom, već hibridnim režimom. Optužuju vas da ste ukinuli podjelu vlasti zbog prevelikog uticaja na stranku, parlament i medije. Kako to komentarišete?

“Potpuno sam drugačijeg mišljenja i pozivam Freedom House da dođe ovamo, sve pogleda i dođe do poštenog rezultata na licu mjesta. Znate, ja to već poznajem. Ako postoji neko ko je u svojoj zemlji stalno napadan na užasan način, onda sam to ja. Svaki dan me prikazuju kao neku vrstu Hitlera”, odgovara Vučić.

I onda se uvijek tvrdi, kako poručuje, da imamo autoritarni ili autokratski režim u Srbiji.

“Ali budimo iskreni: U kojem je autoritarnom režimu moguće da zgrade vladajuće stranke budu fizički napadnute 800 puta od preuzimanja dužnosti? 29 puta su naše stranačke zgrade potpuno uništene ili spaljene”, kaže Vučić.

Srpska policija postupa protiv izgrednika, ali i protiv ljudi koji mjesecima protestuju protiv vas. U Evropskom parlamentu Srbija je kritikovana zbog brutalnih metoda i navodne upotrebe zvučnih topova.

“To se nikada nije dogodilo. To se jednostavno nije dogodilo. Reći ću vam jedno: Ako se pokaže da je korišćeno akustično oružje, onda ja više nisam predsjednik. Ne lažem javnost. Ti kritičari u Evropskom parlamentu u osnovi su samo prenosili poruku medija koji su protiv nas. Postoje mnogi različiti interesi, poslovni interesi. Vjerujem da svi znaju istinu, ali da postoje ti različiti interesi.”

Nedavno ste izjavili da proteste protiv vas plaćaju strane vlade. Koje su to vlade?

“Neću reći koje su vlade platile prosvjednike. Imam dokaze, ali ih ne želim predočiti jer ne želim ugroziti odnose s tim zemljama. Znamo da je postojala masivna financijska podrška za te ljude iz inozemstva. Zanimljivo je da su se prosvjedi promijenili, posljednje velike demonstracije dolazile su od ultradesničarskih studentskih skupina, a ne od proeuropskih skupina. I od tada su se i financijeri povukli.

Sve to ne znači da nemamo i podijeljeno društvo u Srbiji. Da, imamo ga. No, ti protesti nisu izraz toga, oni su izraz astroturfinga, odnosno politički motivirane i finansirane PR kampanje koja pokušava stvoriti dojam spontanog pokreta građana. U budućnosti će se već saznati tko stoji iza toga. Trenutno imamo druge brige, prije svega energetske probleme, koji su za nas pitanje opstanka.”

Još jedna sporna tačka na putu prema EU je Kosovo. Ne želite priznati neovisnost, a Unija insistira na normalizaciji odnosa. Kako planirate riješiti taj problem?

“Dopustite mi da prvo kažem jedno. Kada nas netko pita poštujemo li teritorijalni integritet Ukrajine, mi kažemo: ‘Da, apsolutno, vrlo smo lojalni teritorijalnom integritetu Ukrajine.’ Putovao sam u Odesu tijekom rata kako bih pokazao svoju solidarnost. Obrnuto, naš teritorijalni integritet se ne poštuje, a to nije u skladu s Rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti UN-a.

Uvijek smo se ponašali odgovorno, uopšte ne  reagujem na gotovo svakodnevne provokacije s Kosova. Ne želim upasti u tu zamku i dopustiti da dođe do sukoba na Balkanu. To ne želim. Želim da me se ljudi sjećaju kao nekoga ko je Srbiju ponovno izgradio iz pepela, ekonomski i industrijski.

I iznad svega: Želim da me se sjećaju kao nekoga ko je uspio očuvati mir. Srbija je zemlja s najviše ratova u 20. vijeku. Jednostavno to više ne želimo.