Vučić u UN: Nismo genocidan narod; Landertse: Cijenimo konstruktivnu ulogu Crne Gore

Minutom ćutanja za stradalog iranskog predsednika Ebrahima Raisija počela je sjednica u UN na kojoj će se raspravljati o rezoluciji o Srebrenici.

Vučić: Mi nismo genocidan narod

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je da je u zgradu UN-a unio zastavu Srbije.

“Ovo je zastava časti, zastava hrabrih, zastava slobode. Upravo sam je ponio sa sobom u zgradu UN. Braniću je i čuvati. I ponosiću se njom. Mi nismo genocidan narod. Živjela Srbija”, naveo je Vučić.

Vučić je rekao da nije lako govoriti protiv rezolucije, i da je jasno da je ovo politizacija cijelog pitanja, u režiji moćnih i slilnih.

Predsjednik Srbije rekao je i da je teško govoriti poslije Njemačke, ali ističe da se postavlja pitanje zašto se baš sada govori o ovoj temi.

“Želim da razotkrijem neistine, ja sam se poklonio žrtvama u Srebrenici”, rekao Vučić, pozivajući se da se rezolucija odbaci.

On kaže da se opravdano postavlja pitanje zašto se donosi rezolucija kada se radi o individualnoj odgovornosti, a svi odgovorni su osuđeni. Upitao je zašto se ovaj slučaj donosi kada smo već donijeli rezoluciju 2015. godine.

Upitao je stalnog predstavnika Njemačke zašto su krili pripremu za ovu rezoluciju, i zašto se nikada ne osuđuju zločini nad srpskim narodom u oba svjetska rata.

Zbog Rezolucije o Srebrenici danas protest ispred Vlade

Generalna skupština UN-a glasa o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici

“Neću da govorim o Gazi svim drugim mjestima, ali neću da ne pomenem mjesta gdje su stradali Srbi. Hoće li ova rezolucija da donese pomirenje u BiH. Ja u to snažno sumnjam. Moraćemo čvrsto da radimo na pomirenju”, rekao je Vučić.

Kako je kazao, jedna mala zemlja sa Balkana ne boji se da kaže da će biti protiv ove rezolucije, i upozorava da će usvajanje ove rezolucije da otvori Pandorinu kutiju.

“Ovo nije zbog pomirenja i sjećanja, već je nešto što će da otvori stare rane i otvori politički potres ne samo u našem regionu. Mi danas ne branimo samo sebe, nego sobodan svijet i principe međunarodnog prava”, rekao je predsjednik Srbije.

Landertse: Cijenimo konstruktivnu ulogu Crne Gore

Predstavnica Njemačke u UN Antje Lendertse predstavila je na početku sjednice tekst rezolucije. Naglasila je da je prije gotovo 30 godina više od 8.000 sistematski pogubljeni, a sve je počelo 11. jula 1995. i trajalo nekoliko dana.

“Ni činjenica da je to bila zaštićena zona UN nije spriječila zločin. Ovaj čin genocida doveo je do tragične smrti žrtava i neviđene patnje za preživjele”, kazala je Landertse.

Cilj rezolucije je, kako je izjavila, je poštovanje i sjećanje na žrtve i preživjele koji žive sa ožiljcima.

“O ovoj rezoluciji se šire lažni navodi. Ona nije upućenas pritiv bilo koga. Nije ni protv Srbije, vrijednog člana ove organizacije. Upućena je samo na počinioce genocida”, kazala je njemačka predstavnica.

Naglasila je da je Crna Gora uputila i amandmane kojim je odgovornost inidvidualizovana i ne može biti usmjeran protiv bilo koje zajednici.

“Time ime se borimo priotiv pogrešnih tumnačenja. Mi cijenimo konstruktiuvan angažman Crne Gore. Treba jačati pomirenje, kako u sadašnjosti, tako i budućnosti”, kazala je Lendertse.

Nacrt Rezolucije o Međunarodnom danu promišljanja i sećanja na genocid u Srebrenici uvršćen je u dnevni red 82. Plenarnog sastanka pod tačkom Kultura mira.

U nacrtu rezolucije se podsjeća na presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu i Međunarodnog suda pravde u Hagu, kojima je zločin u Srebrenici okarakterisan kao genocid.

Podsjeća se i da se 2025. godine navršava 30 godina od genocida u Srebrenici u kojem su 1995. godine, kako se navodi,  izgubljena najmanje 8.372 života.

Naglašava se odgovornost država da okončaju nekažnjivosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i druga kršenja međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog zakona o ljudskim pravima i da krivično gone odgovorne za takva djela da bi se izbeglo njihovo ponavljanje i došlo do održivog mira, pravde, istine i pomirenja.

U konačni tekst ubačena su i dva amandmana koje je predložila Crna Gora i kojima se ponavlja da se „krivična odgovornost po međunarodnom pravu za zločin genocida ne može odnositi na bilo koju etničku, vjersku ili neku drugu zajednicu u jcelini“, kao i “čvrsta posvećenost održavanju i jačanju jedinstva u različitostima u Bosni i Hercegovini“.

Rezoluciju, kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i osuđuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, sponzorisalo je 38 država.