Acovoj firmi oprostili kašnjenje od tri godine

Nakon tri godine kašnjenja, konzorcijum koji čine Republički zavod za urbanizam i projektivanje (RZUP), CAU i MonteCep, konačno su završili Nacrt Prostornog plana posebne namjene za Nacionalni park (NP) „Prokletije“, za koji je plaćeno 319.515 eura. Nacrt je usvojila Vlada na poslednjoj sjednici, a ovaj dokument naći će se na javnoj raspravi.
Da bi se opravdao novac poreskih obveznika koji je dat za ovaj planski dokument, on, prema odredbama Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, mora biti usvojen do 15. jula ove godine, inače će rad na njemu, a i izdvojena sredstva, biti uzaludni. Ugovor sa konzorcijumom potpisan je u martu 2015, a prema vladinoj Odluci o izradi PPPN za NP „Prokletije“, taj posao je trebalo da bude završen godinu nakon njegovog potpisivanja.

Dodjelu ovog posla konzorcijumu koji, između ostalih, čini i RZUP, koji je u većinskom vlasništvu biznismena Aca Đukanovića, crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića, provjeravala je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK), ali i Specijalno državno tužilaštvo (SDT). Or­ga­ni­za­ci­ja KOD tražila je pre­i­spi­ti­vanje mogućeg kon­flik­ta in­te­re­sa Mi­la Đu­ka­no­vi­ća, ko­ji je kao tadašnji premijer pot­pi­sao od­lu­ke u vezi sa iz­ra­dom Pro­stor­nog pla­na po­seb­ne na­mje­ne Na­ci­o­nal­nog par­ka „Pro­kle­ti­je”. Pored RZUP-a koji je direktno angažovan, u izradu plana je bi­la uklju­če­na i fir­ma Ka­pi­tal in­vest či­ji je vla­snik Mi­lo Đu­ka­no­vić. Te prijave su odbačene.
Prema ovom dokumentu, u granicama NP „Prokletije“ trebalo bi se orijentisati na objekte manje smještajnog kapaciteta (tzv. porodične smještajne kapacitete), a na ovom prostoru se može detaljnom planskom razradom definisati zona skijališta, tako da se iskoriste sjeveroistočne i sjeverozapadne pozicije na kojima se snijeg zadržava oko pet mjeseci. To se navodi u Nacrtu Prostornog plana posebne namjene (PPPN) za NP „Prokletije“, koji će se naći na javnoj raspravi.
Generalna preporuka je da prostorno lociranje velikih razvojnih kapaciteta i projekata ne smije biti u koliziji s očuvanjem integriteta zaštićenih područja prirode, posebno onih koji imaju međunarodni značaj.

– Planom se preporučuje prostorna ravnomjernost i distribucija smještajnih kapaciteta, turističkih i rekreativnih aktivnosti koja omogućuje i ravnomjernije korišćenje svih resursa prostora parka, a takođe je i investiciono prihvatljiva i održiva, jer podrazumijeva niz manjih investicija raspoređenih u prostoru i vremenu. Pri izgradnji novih, rekonstrukciji i adaptaciji postojećih objekata za smještaj turista, pretvaranju postojećih objekata druge namjene u objekte za smještaj turista, preporučuje se orijentacija na objekte manjeg smještajnog kapaciteta (tzv. „porodični“ smještajni kapaciteti). Ovakvi objekti su pogodniji za uklapanje u pejzaž, pogodniji su za investiranje, za eventualnu rekonstrukciju i adaptaciju, pa čak i za promjenu namjene – navodi se u nacrtu plana.
Planom su prepoznata područja koja na različite načine mogu negativno uticati na životnu sredinu u domenu različitih planiranih djelatnosti. To su etno-sela, planinarski domovi, kampovi u divljini, dio regionalnog puta, djelovi lokalnih i nekategorisanih puteva i dalekovoda koji se nalaze u područjima prirodnih rezervata, prvog i drugog stepena zaštite, kao i zona zaštite vodoizvorišta.
– U tom smislu, daju se preporuke da se određeni sadržaji izmjeste iz područja prirodnih rezervata i režima prvog stepena zaštite – piše u tom planskom dokumentu.
Za planirana naselja tipa etno-sela, katuna i planinarskih domova koji se nalaze u prirodnim rezervatima, i zonama 1. i 2. stepena zaštite preporučeno je propisivanje urbanističko-tehničkih uslova (UTU) primjerenih planiranom stepenu zaštite ili njihovo ukidanje ili izmještanje u zone sa 3. stepenom zaštite.
– Preporuka plana je uvođenje principa energetski efikasne i ekološki održive gradnje: smanjenjem gubitaka toplote iz objekta poboljšanjem toplotne zaštite spoljašnjih elemenata i povoljnijem odnosu površine i zapremine objekta, povećanjem toplotnih dobitaka u objektu povoljnijom orjentacijom objekta i korišćenjem sunčeve energije, primjenom obnovljivih izvora energije (biomasa, sunce, vjetar i drugo), povećanjem energetske efikasnosti termoenergetskih sistema – piše u nacrtu plana.

Navodi se da se detaljnom planskom razradom može definisati zona skijališta, koja je pogodna za razvoj u „Alpsku skijašku zonu“, posebno što, kako je konstatovano, raspolaže visokim nadmorskim visinama, koje su iznad 1.800 metara nadmorske visine, što predstavlja preporuku za sva buduća skijališta zbog „globalnog otopljavanja“.
– Preporuke za izgradnju na neizgrađenim prostorima jesu izgradnja i uređenje urbanističko-ambijentalnih cjelina i turističkih sadržaja visokog kvaliteta. Zone treba da sačuvaju zelene površine i pješačke planinske staze. Na područjima turističke izgradnje uvažiti mjerila tradicionalnog planinskog ambijenta. U okviru područja nove izgradnje predvidjeti ugostiteljske, uslužne i servisne sadržaje. U formiranju mjesta vidikovca primijeniti koncept što manjeg ulaganja i što manjeg uticaja na prirodu u cilju što većeg uživanja u prirodi. Materijali upotrijebljeni za građenje treba da budu prirodni, preporuka je što manja upotreba betona, a sve radi minimalnog uticanja na prirodu. Napuštene karaule na području parka mogu biti adaptirane ili rekonstruisane i prenamijenjene u planinarske domove, ili manje planinske hotele – piše u nacrtu.

Članovi radnog tima obrađivača plana – Republičkog zavoda za urbanizam i projektivanje (RZUP), CAU i MonteCep konstatuju da je ovim planom omogućen razvoj turizma, a da li će do njega doći najviše zavisi od same uprave NP i od potencijalnih preduzetnika u ovoj grani privrede. Navodi se da se u okviru aktiviranja katuna daje mogućnost organizovanja „eco lodge“ smještaja.
Planom se, u skladu sa Studijom razvoja turizma, predviđa turistička infrastruktura u vidu informativnih centara, vidikovaca, lokacija za odmor i piknik, staza u prirodi, šetnji po visećim stazama, lokacija za avanturističke doživljaje, sportsko penjanje, kampova u prirodi, informativnih tabli, klupa i kanti za smeće i dr.
– Ograničenja razvoja na području NP su: nedovoljna infrastrukturna opremljenost, reljefna struktura, disenciranost prostora, velike visinske razlike na kratkim distanacama, kolski pristupi, prostor ima linearnu strukturu u funkcionalnom obliku češlja, depopulacija, postojeći nivo ekonomskog razvoja – utvrđeno je ovim planskim dokumentom.

(Dan)