Oprečna mišljenja mogla su se čuti o izmjenama i Zakona o visokom obrazovanju na jučerašnjoj raspravi u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti (CANU). Ipak, većina je saglasna u jednom, reforme su neophodne, pišu Dnevne novine.

I dok je bilo primjedbi da se reformom diskriminišu privatni fakulteti, ali i da će prvobitna najava Ministarstva prosvjete da se izjednače specijalizanti i magistri stići i do Ustavnog suda, iz prosvjetnog resora su poručili da su spremni da čuju, eventualno i uvaže primjedbe.

“Neko će sigurno zbog ovoga na Ustavni sud”, poručio je dekan Fakulteta za državne i evropske studije Đorđije Blažić.

Ministar prosvjete Damir Šehović kazao je da je učešće u izradi zakona bilo otvoreno za sve koji su pokazali interes, te da su takve – multiresorske radne grupe – došle do predloženih rješenja.

Rekao je takođe da će neka od rješenja koja su predložili učesnici okruglog stola biti prihvaćena, te da je Ministarstvo spremno da razmotri predlog sa javne rasprave da se modifikuje odredba kojom je predloženo da se student sa završenim četvorogodišnjim sudijama ili po modelu 3+1 izjednači sa magistarskom u pogledu prava na nastavak školovanja i zaposlenja.

Blažić je pitao i da li je riječ o Zakonu o visokom obrazovanju ili o Univerzitetu Crne Gore.

“U dvije, tri godine četiri puta mijenjamo zakon, kako mislite da se usaglašavamo”, kaže Blažić.

On naglašava da je evidentno da je pokušano da se naprave koraci razumijevanja, ali smatra da je osam fakulteta diskriminisano.

Zašto niste pitali fakultete?

“Ministarstvo je presjeklo da se uvede model 3+2+3, zašto mislite da taj sistem daje kapacitet? Zašto nijeste dali mogućnost fakultetima da sami odluče? To nije administrativno pitanje. Ovdje se organizacija stavlja kao prioritet u odnosu na funkciju”, upozorio je Blažić i dodao da će se i zbog diskriminacije privatnih fakulteta žaliti Ustavnom sudu.

Što se tiče samog zakona, on smatra da su napravljeni pomaci, ali da ima tehničkih grešaka koje se moraju ispraviti. Osim toga, napominje da je Agencija za kvalitet visokog obrazovanja definisana u nacrtu kao pravno lice.

“Agencije su nedržavni subjekti, moraju biti nezavisne, ne mogu biti pod direktivom Ministarstva. Zašto bih ja kao poreski obveznik plaćao takvu agenciju”, rekao je Blažić.

I akademik Slobodan Backović smatra da Agencija mora da bude kontrolor, a da njen direktor ne smije biti politička ličnost.

Prema njegovom mišljenju, 20 odsto studenata u rukovodećim tijelima je mnogo, a njihova uloga u izboru dekana je neprimjerena s obzirom da su skloni manipulacijama.

Backović vjeruje i da će predloženi princip finansiranja ugušiti privatne fakultete, te da ove obrazovne ustanove treba da imaju autonomnost po pitanju određivanja modela studiranja.

On je skrenuo pažnju na to da se u nacrtu ne navodi na koji način se vrši princip smjene rektora, a predložio je i uvođenje rektorske konferencije koja bi imala ulogu predstavljanja Crne Gore na rektorskim konferencijama u Evropskoj uniji, čemu je Šehović dao podršku.

Zakon usvojiti zbog upisa

Ministar je poručio da je jasno da stvaranje pretpostavki za praktičnu nastavu za sve fakultete neće biti lako, ali jeste izvodljivo, kao i da će se dio praktične nastave sprovoditi i na samim ustanovama tamo gdje to bude moguće, ili da će se ugovori o praktičnom osposobljavanju fakultetskih jedinica sklapati sa eksternim javnim i privatnim subjektima.

Kako je dodao, zakon mora biti usvojen polovinom mjeseca zbog upisa studenata, ali je istakao da to ne znači da su predložena rješenja donijeta na brzinu. Još jednom je ponovio da su osnovni ciljevi i aspekti ovog zakona dostupnost, poboljšanje kvaliteta visokog obrazovanja i mobilnost za sve studente, te finansijska održivost i odgovornost i usklađenost sa tržištem rada.

On smatra da je uvođenje besplatnih osnovnih i master studija najbolja investicija za bolju budućnost.

“Prijemni ispit na master studijama pomoći će da omogućimo svima studiranje na osnovu znanja, a ne na osnovu društvenog statusa”, rekao je Šehović.

Jedna od novina koja će biti obuhvaćena ovim zakonom je uvođenje Agencije za kvalitet visokog obrazovanja koja će, kako je Šehović istakao, biti sastavljena od tima profesionalaca.

On je kazao da će model 3+2+3 obezbijediti bolju mobilnost studenata, a da će finansiranje biti zasnovano na ugovornom modelu.

“Ugovorni model finansiranja će značiti prava i obaveze za državu i Univerzitet Crne Gore. To će značiti mogućnost da UCG povlači finansije ako ispuni obaveze prema državi”, objasnio je Šehović.

On napominje da je nacrtom predviđeno da će praktična nastava biti obavezna u obimu od 25 odsto na svim fakultetima, čime se stavlja akcenat na ishode učenja.

“Svako rješenje je dobro koliko je dobra njihova primjena”, poručio je Šehović.

Đurović: Bolonjska deklaracija prerasla u političku

Akademika i nekadašnjeg predsjednika CANU-a Momira Đurovića zanimalo je zbog čega su se radile izmjene zakona, skrenuvši pažnju na činjenicu da 12.000 mladih u Crnoj Gori nema posao.

“Od kada pamtim samo se uvode reforme, a sve je gore. Da li obrazovanje postoji samo zbog obrazovanja ili zbog života”, pitao je Đurović.

On smatra da je Bolonjska deklaracija prerasla u političku, te da je jačanje mobilnosti radi zaposlenja naših studenata u inostranstvu neprihvatljivo.

Đurović je takođe skrenuo pažnju na problem uvođenja obavezne prakse za sve studente kao i na pitanje angažovanja eksperata iz domaćih industrija.

“Naša industrija ne postoji. Nije sporno dovesti ponekog eksperta, ali ne može da se stvara nivo znanja na osnovu industrije”, napomenuo je Đurović i istakao da je potrebno izmijeniti princip finansiranja visokog obrazovanja.

“Što se finansiranja tiče, dovodi se u pitanje odnos privatnog i državnog. Poznato je da su u Americi najbolji privatni fakulteti. Pitanje je da li nosi sva finansijska prava državna institucija ili čovjek? Svaki građanin treba da ima jednake uslove za finansiranje”, istakao je Đurović i dodao da je o Agenciji za kontrolu kvaliteta visokog obrazovanja potrebno usvojiti poseban zakon.

Bez kvota za lica sa invaliditetom

Profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Mediteran Srđa Božović predložio je da se kvota za besplatno studiranje ukine za lica sa invaliditetom, lučonoše i učenike sa izvanrednim uspjesima na međunarodnim takmičenjima.

Šehović je ovo rješenje pohvalio i istakao da će Ministarstvo razmotriti isključivanje studenata sa posebnim potrebama sa kvota.

(Dnevne novine)