ALARMANTNO! Za mjesec i po dana putevi odnijeli 13 života!

Tako su u avgustu, za 15 dana, prema zvaničnim podacima policije,  crnogorski putevi odnijeli sedam života dok je u julu život izgubilo šest osoba (za dvije više nego prethodne godine). Dogodile su se na 594 saobraćajne nezgode u kojima su 292 osobe povrijeđene od čega 248 lakše a 44 teže.

Crno ljeto na crnogorskim putevima: Ukupan broj saobraćajnih nezgoda u julu odnosno na isti mjesec prošle godine je manji za 9. Nije bilo pješaka koji su smrtno stradali, a zabilježen je i pad teže povrijeđenih lica (sa 60 na 44). Međutim, ostale brojke su ili gotovo identične ili u porastu.

U julu je na crnogorskim putevima poginulo šest osoba, u odnosu na četiri prethodne godine. Takođe, lakše je povrijeđeno 248 osoba što je za 6,4 odsto više nego 2016. U julu je u odnosu na isti period lani bilo i više neispravnih vozila koja su isključena iz saobraćaja, više vozača je vozilo pod dejstvom alkohola, više je napisano prekšajnjih prijava, 883 vozača su privremeno ostala bez vozačke dozvole, ili 6,8 odsto više nego minule godine.

 Najviše nesreća je, kažu u policiji,  bilo na najfrekventnijim putevima: Podgorica – Kolašin – Mojkovac – Ribarevine – Berane – Rožaje, na putu Podgorica – Virpazar – Bar.

Od 01. do 15. avgusta 2017. godine, na crnogorskim putevima smrtno je stradalo sedam učesnika u saobraćaju,

U prvih 15 dana avgusta poginulo je sedam ljudi. U avgustu prošle godine je stradalo devet.

Ljudski faktor uzročnik udesa: Kako kažu u policiji, ljudski faktor je uzročnik najvećeg broja saobraćajnih nezogoda. ”Ako imamo tri osnovna faktora bezbjednosti saobraćaja, a to su čovjek, vozilo i put, ako vozač prilagodi svoju vožnju uslovima i stanju puta, te ako upravlja tehnički ispravnim vozilom, što je inače dužan, vjerovatnoća za nastanak nezgode bez učešća čovjeka je vrlo mala”, saopšteno je Portalu Analitika iz policije.

Policija je inače početkom ljeta, kada se vidjelo da se leti po putevima i da se svako malo gine,  oštrije kontrole. Pitanje je jesu li urodile plodom.

“Represivne aktivnosti policije su u kontinuitetu u porastu, ali uporedo sa pojačanim aktivnostima, povećava se iz godine u godinu i frekvencija saobraćaja, kao i broj učesnika u saobraćaju”, odgovaraju na naše pitanje iz policije.

Kako su objasnili, trenutan broj presretača je dovoljan ali planiraju da povećaju broj.

Šta kažu stručnjaci: Stručnjaci ukazuju da su brojni su uzroci učestalih saobraćajnih nesreća u ovim ljetnjim mjesecima –  od brzine veće od dozvoljene, preko stanja puta, pa opterećenosti vozača kao i samih puteva radi turističke sezone.

 

”Svaki pad koncentracije i pri manjim brzinama može da dovede do grešaka u saobraćaju a tim prije i povećana brzina dodatno uzrokuje manju mogućnost da se reaguje na opasnu situaciju racionalnije i brže. Tako da je brzina u kombinaciji sa putem najveći uzrok saobraćajnih nezgoda koje su se u posljednjem vremenu dešavale”, kazao je za Portal Analitika Igor Radojević,vještak saobraćajno mašinske struke.

Kako je dodao na većini naših puteva nema ograničenja koje je veće od 80, međutim ni predviđena smanjena brzina kao ni odlično stanje puta nije mjera za potpunu sigurnost vozača.

”Evo recimo na novoizgrađenim putevima prema Zeti, gdje je stanje samog puta odlično smo imali nesreću koja je u zadnjih sigurno pola godine najkatastrofalnija, kada je cijela familija izginula. To je bila klasična neopreznost vozača koji je velikom brzinom prešao u suprotnu traku. Na skoro svim našim putevima je maksimalno predviđena brzina 80 kilometara na čas i to nije postavljeno tako slučajno jer naši putevi nisu predviđeni za vožnje od 120, i više. To naravno ne znači da se naši vozači tim istim putevima ne kreću i brže ali to je prosto jedna nebezbjedna vožnja koja prijeti ostalim učesnicima u saobraćaju”, istakao je Radojević.

Oštrije kazne: Radojević smatra da bi kazne trebale da budu mnogo strožije.

”Kontrole postoje na većini puteva ali recimo na pravcima prepoznatim da su kritični, na kojima vozači često znaju da razviju veće brzine kontrole često znaju da izostanu. Dodatna kontrola i još represivnija kaznena politika sigurno bi doprinijele da se smanji broj nezgoda”, kazao je on.

On kaže da podaci pokazuju da je na putevima na kojima je bila oštrija kontrola i na su postavljeni dodatni saobraćajni znaci, smanjena učestalost saobraćajne nezgode. “Tako da to je pravac kojim se treba nastaviti kako bi smanjili učestalost saobraćajnih nesreća”, naveo je Radojević.

Dodaje i da je nekada dovoljna samo akcija policije.

“Kada je bila akcija za kontrolu vozača pod dejstvom alkohola, nije bila gotovo ni jedna nezgoda u kojoj je uzrok alkohol. Dakle sve ono čemu se posvetimo da rezultate. Evo i sami kao vozači smo svjedoci da na putu na kojem se primijeti radar vozači instiktivno dignu nogu sa gasa i smanje brzinu. Postoji mnogo načina i treba dodatno raditi na prevenciji preko brojnijih radara, upozorenja, povećanih kontrola, presretača i povećane kaznene politike”, zaključio je Radojević.

Iako nije sve do čovjeka – na kraju jedna kratka priča, ne znamo je li istina ili anegdota, sa Cetinja: Razgovaraju dva momka – pa se jedan fali – ja sam sa Cetinja do Budve stigao za 20 minuta, Miloš za 18. Petar da je stigao stigao bi za 17 minuta.

Da je stigao. Ne brže od života

Portal Analitika