BLAŽIĆ: Partitokratama ne odgovara zakon o Vladi
Crna Gora od 2007. godine nema ustavnu ni Vladu, ni Skupštinu, jer nema zakone koji bi regulisali rad tih institucija, a pravna regulativa se ne usvaja jer bi onda morala da postoje pravila koja bi političari morali da poštuju, ocijenio je dekan Fakulteta za državne i evropske studije Đorđije Blažić. On ističe da te akte nemamo jer se bez pravne regulative relaksiranije sprovode zloupotrebe, naročito partijske.
Krajem jula najavljen je zakon o Vladi, a tada su ministri Maraš Dukaj i Raško Konjević, čak i obećavali da će se zabraniti zapošljavanje u tehničkom mandatu. Iz Ministarstva javne uprave za “Dan” kažu da se zakon o Vladi piše od juna 2020. godine, ali da je sada proces stao zbog hakerskog napada, jer ne mogu da sprovedu javnu raspravu.
” Zadatak Radnog tijela za pripremu Predloga zakona o Vladi, formiranog u junu 2020. godine, bio je da pripremi i Vladi na upoznavanje dostavi Nacrt zakona o Vladi. Postupajući po zadatku koji je definisan Rješenjem o obrazovanju, Radno tijelo je pripremilo Nacrt zakona koji uređuje pitanja koja se odnose na sastav Vlade, njen mandat, organizaciju, način rada, odlučivanje, odnos sa drugim državnim organima, kao i druga pitanja od značaja za rad Vlade. Ministarstvo javne uprave je krajem jula tekuće godine dostavilo Vladi Crne Gore Nacrt zakona o Vladi na upoznavanje, koji će kada se steknu tehnički uslovi, nakon otklanjanja posledica nastalih usled sajber-napada, biti stavljen na javnu raspravu u cilju potpune uključenosti javnosti u njegovu izradu ” kažu u kabinetu ministra Maraša Dukaja.
Ističu da su nacrtom zakona propisane odredbe koje uređuju postupanje Vlade kojoj je prestao mandat, pa su predviđena i određena ograničenja u postupanju Vlade u takozvanom tehničkom mandatu.
Umjesto na zakon, oslanjamo se na etiku pojedinaca
Radović navodi da je Crna Gora dočekala još jedno izglasavanje nepovjerenja Vladi u Skupštini bez usvojenog zakona o vladi, što je opet dovelo do toga da u ovom trenutku ne postoji zakon kojim se na jasan način definišu ovlašćenja izvršne vlasti u tehničkom mandatu.
” Ovo otvara prostor za različita tumačenja u pogledu toga koje odluke Vlada koja je izgubila povjerenje Skupštine može da donese. Zbog činjenice da u ovom trenutku nemamo usvojen zakon o vladi, prinuđeni smo da se kao društvo, umjesto na procedure koje bi bile definisane zakonom, oslanjamo na savjest i etiku pojedinaca koji se nalaze na važnim funkcijama u izvršnoj vlasti. Zato je neophodno usvojiti navedeni zakon kako bi se jasno definisale sve procedure po pitanju njenog funckionisanja. Neophodno je pripremiti kvalitetan prijedlog zakona o vladi Crne Gore, kako bi se riješila sva pitanja koja su u prethodnom periodu s razlogom izazivala nedoumice, davale mogućnost za djelovanje suprotno demokratskim standardima i principima ” zaključuje Radović.
Đorđe Blažić navodi da nije slučajno što nemamo ni zakon o Vladi, ni o Skupštini, a čekamo ih od 2007. godine kada je usvojen Ustav.
Ovakvima politikantima ne odgovara zakon ni o Vladi, ni o Skupštini, jer kada imate zakon, morate da ga poštujete, a kada ga nema onda možete da radite šta hoćete bez odgovornosti. Zato zakon ne odgovara partitokratiji. Država ne donosi zakon koji će obezbijediti formalni legalitet. Nama je parlament neustavan i Vlada, zato što nemamo zakon. On trEba da uredi, dovede u red Skupštinu i Vladu, da se ne ponašaju kako se ponašaju, jer su nekontrolisani. Nemaju regule koje uređuju odnose, pa onda mogu relaksirano da rade šta hoće i kako hoće. I onda vam ti i takvi pričaju o pravnoj državi, kaže Blažić.
Programski direktor u NVO Građanska alijansa Milan Radović kaže za “Dan” da zakon o vladi imaju sve zemlje regiona koje su očigledno prepoznale značaj donošenja ovakvog akta i Crna Gora ne bi smjela biti izuzetak. Radović je pesimističan da će propisom biti onemogućeno zapošljavanje u tehničkom mandatu i ističe da je to veoma sporno i često se koristi kao mehanizam za partijsko zapošljavanje i namirivanje partijskih kadrova”.
” Ne tako davno smo imali primjer da je u velikoj mjeri korišćena ova pravna praznina, te da su radno angažovani pojedinci kojima je funkcija prestala par mjeseci nakon početka rada. Oni su, uprkos tome što su na funkciji bili svega par dana ili mjeseci, kasnije mogli koristiti funkcionerske naknade godinu dana. Pored ovoga, partijska zapošljavanja na nižim pozicijama su takođe nedopustiva, jer partije na vlasti na taj način pokušavaju da utiču na građane kako bi glasali za njihovu političku opciju. Ova loša praksa se u kontinuitetu sprovodi, bez obzira na to ko vrši vlast u Crnoj Gori ” ističe Radović.
On navodi da u prethodnom periodu nijesmo mogli vidjeti primjere dobre volje za izmjene zakona koje podrazumijevaju uskraćivanje određenih pogodnosti, a koje se odnose na državne funkcionere.
