BRISEL UPOZORIO: Dolazi talas LAŽNIH VIJESTI koje će ciljati vakcinu protiv korona virusa

Evropska komesarka za vrijednosti i transparentnost, Vera Junova, sa pres konferencije u Briselu je upozorila da tek nadolazi talas lažnih vijesti, koje će sada ciljati vakcinu protiv korona virusa.

Evropska unija (EU) namjerava da se sve više osloni na provjere, online platforme i stratešku komunikaciju, kako bi se izborila sa kampanjom dezinofrmacija koja je naročito uzela maha u toku pandemije.

EU je zato pozvala i zemlje Zapadnog Balkana da se pridruže strategiji protiv širenja lažnih vijesti.

“Dezinformacije mogu biti jednako opasne kako u EU tako i u drugim državama. Predlažemo da se fokusiramo i na Zapadni Balkan. Vjerujemo da bi Zapadni Balkan trebao da nam se pridruži u stvaranju sistema koji digitalni svijet čini pouzdanijim i manje zastrašujućim i zavaravajućim za ljude”, izjavila je Jurova, prenosi Al Jazeera.

U zajedničkoj informaciji koju je objavila EK se podvlači da operacije dezinformacija i stranog uticaja oko COVID-19 nisu usredsređene samo na EU ili pojedine države članice jer su, kako se kaže, ciljane i treće zemlje.

S obzirom na rizike i prijetnje koje predstavljaju kampanje za dezinformaciju, EU je počela da šalje pravovremene, dosljedne, koherentne i vidljive poruke publici širom svijeta, posebno u neposrednom susjedstvu EU, kao što je Zapadni Balkan.

Kako bi se suprotstavili narativima o nedostatku pomoći EU trećim zemljama, razmještene su komunikacijske kampanje u nekoliko zemalja, uključujući i evropsko susjedstvo.

U zajedničkom saopštenju EK se podvlači da je kriza COVID-19 takođe uveliko pogoršala slične izazove širom svijeta, uključujući i nezavisne medije kao zaštitnike demokratije i ljudskih prava.

EU će pratiti kretanja u skladu sa Akcionim planom za ljudska prava i demokratiju u periodu 2020-2024., a u dokumentu se ističe da će Brisel obratiti posebnu pažnju na situaciju u istočnom i južnom susjedstvu i na Zapadnom Balkanu.

“Sve ovo postavlja pitanja oko sposobnosti medija i civilnog društva da u potpunosti igraju ulogu u suprotstavljanju dezinformacijama. EU mora da pojača i političku i praktičnu podršku nezavisnim medijima i novinarima u EU i širom svijeta, kao i da pomaže organizacijama civilnog društva u njihovim naporima da prate i izvještavaju o ograničenjima slobode izražavanja i građanskog prostora”, poručuje se u dokumentu.

Turisti pored grafita pod nazivom “Mobilni svjetski virus” koji prikazuje “La Gioconda”, zvanu Mona Lisa, sa mobilnim telefonom i medicinskom maskom, Barselona, 9. mart 2020.

“Korona virus je praćen masovnom infodemijom – lažnim i pogrešnim informacijama. Neke od ovih informacija imaju za cilj da štete EU i državama članicama. Pokušava se time potkopavanje naše demokratije i kredibiliteta EU. Dezinformacija u vremenu korona virusa može ubiti”, poručio je visoki predstavnik EU i potpredsjednik EK Žozep Borelj

On je naglasio da će Brisel ojačati djelovanje, pojačavanjem konkretne saradnje na području strateške komunikacije i javne diplomatije.

Dokument EK identifikuje Rusiju i Kinu kao glavne aktere koji šire lažne vijesti. U saopštenju se ističe da je EU reagovala na prijetnju koju su u krizi COVID-19 predstavljale dezinformacije, pogrešne informacije i operacije stranog uticaja.

“Međutim, obim potencijalnog uticaja na zdravlje građana i stabilnost naših društava, kao i praznine koje je on otkrio, zahtijevaju stalne napore na ubrzavanju ovog rada”, upozorava se u dokumentu.

U njemu se podvlači da je kriza COVID-19, postala probni slučaj koji pokazuje kako se EU i njena demokratska društva suočavaju sa ovim izazovom.

Dezinformacije o pitanjima liječenja, kineskoj ulozi u pandemiji, poziciji EU. Na sve to upozorava tim eksperata EU posvećen istraživanju lažnih vijesti iz Rusije i Kine.

Posebni fokus na onlajn platforme

U dokumentu EK se naglašava da u toku pandemije onlajn platforme nisu uspjele da osnaže provjeru činjenica, istraživače ili organizacije civilnog društva, koje imaju ključnu ulogu u borbi protiv lažnih vijesti.

“Stoga su potrebni dodatni napori i razmjena informacija na platformama društvenih medija, kao i veća transparentnost i veća odgovornost. Ovo ukazuje na potrebu za sprovođenjem i jačanjem politika koje su se platforme obavezale da sprovode u skladu sa Kodeksom prakse”, stoji u strategiji EU.

EU zahtijeva od platformi da pružaju podatke o implementaciji svojih politika kako bi obavijestile korisnike kada su u interakciji sa dezinformacijama.

Od istih se takođe zahtijeva da prijavljuju sve slučajeve manipulacije u društvenim medijima i zloupotrebe operacija ili koordinisano neovlašteno ponašanje otkriveno na njihovim servisima.

Potpisnici Kodeksa treba da dostave podatke, kad god je moguće, o politikama koje se preduzimaju za ograničavanje plasmana u oglašavanju vezanom za dezinformaciju o COVID-19 na njihovim sopstvenim uslugama.

Platforme i operateri reklamnih mreža takođe bi trebalo da daju takve podatke o pravilima za ograničavanje plasmana oglašavanja na veb lokacijama trećih strana koje koriste dezinformacije oko COVID-19, kako bi privukli prihode od reklama.