Čestitke povodom Dana državnosti
Crna Gora obilježava Dan državnosti, u znak sjećanja na 13. jul 1878. godine, kada je na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država i isti datum 1941. kada je narod Crne Gore počeo ustanak protiv fašizma.
Zamjenik premijera Aleksa Bečić i ministar odbrane Dragan Krapović čestitaju Dan državnosti Crne Gore – 13. jul
Povodom Dana državnosti Crne Gore, zamjenik premijera Aleksa Bečić i ministar odbrane Dragan Krapović, polaganjem vijenca na spomeniku “Sloboda” u Beranama, odali su počast crnogorskim oslobodiocima, a sa Jasikovca uputili čestitku svim građankama i građanima Crne Gore, naglašavajući značaj slobodarskog nasljeđa i obavezu da slobodu moramo da čuvamo i njegujemo.
Bečić je poručio da je borba koju simbolizuje spomenik ,,Sloboda” temelj slobodarske tradicije naše zemlje, ali i trajna obaveza svih nas da slobodu ne zaboravimo i da je, u svakom vremenu, dostojno čuvamo.
„Danas, pod svodom slobode, podsjećamo sebe i buduće generacije da je sloboda najviši izraz čovjekovog dostojanstva i da se, kada zatreba, za nju ustaje, bez zadrške i bez straha. Naša je obaveza da zavjet predaka čuvamo i prenosimo, kako bi Crna Gora ostala slobodna, prkosna i dostojanstvena, spremna da korača putem napretka, mira i evropskih vrijednosti,“ zaključio je zamjenik premijera.
„Promišljanje o prošlosti nije tek puko sjećanje – to je čin njenog ponovnog proživljavanja, sa dužnim poštovanjem i dubokom sviješću o žrtvi onih koji su je oblikovali,“ poručio je ministar odbrane Dragan Krapović, podsjećajući da je Crna Gora kroz istoriju ispisivala stranice hrabrosti, dostojanstva i nepokolebljivosti.
Oni su podsjetili da su crnogorski junaci, okupljeni u brigade, ponosno pronosili slavu crnogorskog oružja, uprkos surovim uslovima, pronoseći slobodarsku baklju u oslobodilačkim operacijama kroz istoriju. Vasojevićki junaci, uprkos hladnoći i surovim uslovima Prokletija, usiljenim maršem stigli su do Skadarskog ratišta, a njihova hrabrost je ostala upamćena kao simbol nepokolebljivosti, poručili su oni naglasivši da je Crna Gora kroz vjekove znala da odbrani svoju slobodu i čast.
U svojoj čestitci Bečiċ i Krapović su istakli da antifašizam nije bio politički izbor za Crnu Goru – on je bio prirodan izraz njenog duboko ukorijenjenog slobodarskog duha: ,,Dok je Evropa bila porobljena, Crna Gora je bila svjetionik slobode, koja je pokazala da su čast i sloboda vrijednosti za koje se ustaje i kada je najteže.”
U ime Vlade Crne Gore i Ministarstva odbrane Bečić i Krapović, svim građankama i građanima Crne Gore čestitaju su Dan državnosti, sa željom da ovaj praznik provedu u miru, ponosno i u jedinstvu, uz podsjećanje da sloboda koju danas živimo nije slučajnost, već zavjet onih koji su se za nju borili, a koje smo dužni da nikada ne zaboravimo.
Predsjednik Opštine Plav čestitao Dan državnosti
„Dan državnosti nije samo sjećanje – to je poziv da sloboda, dostojanstvo i antifašizam ostanu temelj naše budućnosti. Na 13. jul s ponosom odajemo poštovanje onima koji su se borili za Crnu Goru koja se ne pokorava, već odlučuje. Na nama je da to nasljeđe čuvamo – mudrošću, odgovornošću i predanim radom,“ poručio je Canović.
Predsjednica Skupštine Glavnog grada, dr Jelena Borovinić Bojović, čestitala je građankama i građanima Podgorice i Crne Gore 13. jul, Dan državnosti.
Poštovane građanke i građani,
Upućujem vam najsrdačnije čestitke povodom 13. jula, Dana državnosti naše Crne Gore.
Ovaj datum, trinaesti jul, poseban je po svom dvostrukom značaju – jer je tada, davne 1878. godine, Crna Gora na Berlinskom kongresu priznata kao nezavisna i suverena država, a potom, 1941. godine, narod Crne Gore digao je znameniti ustanak protiv okupatorskog jarma u Drugom svjetskom ratu. Danas, ovaj dan ostaje trajni simbol nepokorivosti, slobodarstva i antifašizma.
Ovaj veliki praznik svjedoči o nepokolebljivoj odlučnosti naroda da čuva slobodu i dostojanstvo. Prisjećajući se hrabrosti naših predaka, koji su, vođeni idealom slobode i vjerom u pravednost, podnosili najveće žrtve da bismo mi danas živjeli u miru i dostojanstvu, iskazujemo svoju zahvalnost i obavezu da čuvamo plamen slobode koji su oni upalili.
Poštovanje prema sopstvenom nasljeđu potvrđujemo time što danas Crnu Goru smjelim koracima vodimo ka zajednici evropskih naroda, čijim smo vrijednostima oduvijek pripadali i kojima težimo kroz proces evropskih integracija.
Neka nam uspomena na slavne pretke bude trajni podsjetnik da smo dužni čuvati mir i jedinstvo i složno se suočavati s izazovima vremena.”
Predsjednik SDP Ivan Vujović upitio je čestitku povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore.
“Dan koji sublimira crnogorsku vječnost, slobodarstvo i naše milenijumsko trajanje. Datum koji nam je u 19. vijeku donio međunarodno priznanje a u 20. vijeku, ustankom bez presedana u porobljenoj Evropi, otvorio vrata vraćanju državnosti, nasilno otetoj sramne 1918”, naveo je Vujović.
Borba protiv Crne Gore je, prema njegovim riječima, možda i najviše borba protiv 13. jula.
“I baš zato su tu borbu već izgubili. Srećan Dan državnosti i Dan ustanka”, poručio je Vujović
“Dragi građani i građanke Crne Gore,
Čestitam 13.jul, koji predstavlja važnu stranicu istorije Crne Gore, i dan kada slavimo jedinstvo i slobodarski duh našeg naroda.
Ovaj datum nas podsjeća na hrabrost i odlučnost naših predaka koji su skupa pokazali uzvišeno čojstvo i junaštvo kada je bilo najpotrebnije, bez obzira na razlike. Ovaj praznik nije samo sjećanje na prošlost, već i podstrek da čuvamo istinu i ponosno gradimo budućnost naše zemlje.
Neka nas simbolika 13. jula inspiriše da zajedno nastavimo da razvijamo našu državu i da promovišemo njene prirodne ljepote i kulturnu baštinu, posebno kroz turizam koji je jedan od stubova našeg prosperiteta.
Srećan Dan državnosti!
Ministarka turizma Simonida Kordić”
“Centar za građansko obrazovanje (CGO) čestita svim građankama i građanima Dan državnosti Crne Gore – 13. jul, ali i poziva na obranu sloboda koje nam je 13. jul donio.
Ovaj datum obilježavaju dva presudna događaja iz crnogorske istorije.
Prvi je Berlinski kongres 1878. godine, na kojem je Crna Gora postala međunarodno priznata država, što je de facto već bila. Bio je to mirovni kongres tada velikih sila (Njemačke, Austro-Ugarske, Velike Britanije, Francuske, Italije, Rusije i Turske), koji je trajao od 13. juna do 13. jula, a pitanjem Crne Gore počeo se baviti tek 1. jula. Delegati Crne Gore bili su predsjednik Senata, vojvoda Božo Petrović, i šef Kancelarije za spoljne poslove, vojvoda Stanko Radonjić. Na Berlinskom kongresu su tada, osim Crne Gore, nezavisnost izborile i Srbija i Rumunija.
Drugi, podjednako važan 13. jul 1941.godine, Crna Gora je dočekala obespravljena, izbrisana s mape evropskih država i naroda. Samo dan nakon Petrovdanskog sabora, održanog u Zetskom domu od strane okupacionih fašističkih italijanskih vlasti i njihovih pristalica, u Crnoj Gori će 13. jula 1941. godine biti podignut prvi masovni ustanak protiv fašizma u Evropi. Taj događaj je Žan Pol Sartr opisao kao “veličanstveni trenutak evropske istorije dvadesetog vijeka”, ocjenjujući da “može služiti na ponos narodima Evrope”. Crna Gora je u Drugom svjetskom ratu dala čak 257 narodnih heroja u Narodnooslobodilačkoj borbi, od kojih osam žena, a nakon rata je djelimično povratila izgubljeni suverenitet kao jedna od šest jugoslovenskih republika. Nekadašnji francuski predsjednik, Fransoa Miteran, izdvojio je Trinaestojulski ustanak kao najznačajniji događaj u Drugom svjetskom ratu.
Ova dva istorijska datuma svjedoče da je želja za slobodom najvažniji kohezioni element crnogorskog identiteta i bića. Državni praznik 13. jul nas obavezuje da čuvamo taj slobodarski duh kojem su se divili evropski narodi.
Nažalost, ovaj 13. jul dočekujemo u Crnoj Gori gdje se te slobode pokušavaju ograničiti ili ukinuti, gdje se institucionalno ćuti na istorijski revizionizam i gdje se saradnici okupatora izjednačavaju s hrabrim borcima i borkinjama protiv fašizma. Odnos prema našoj prošlosti je i odnos prema našoj budućnosti.
Sloboda izbora, sloboda mišljenja i izražavanja, sloboda okupljanja i udruživanja, i sloboda od diskriminacije su samo neke od temeljnih vrijednosti koje su ugrožene i koje moramo braniti danas da bi Crna Gora bila slobodna evropska zemlja.
Crna Gora koju dugujemo budućim generacijama je slobodna i demokratska država svih njenih građana i građanki – država u kojoj se različitosti slave, a ne kažnjavaju. Crna Gora ne smije biti ono što su joj drugi namijenili, već ono što sami izborimo i odbranimo.
Sara Čabarkapa, koordinatorka programa Aktivno građanstvo
Čestitka direktora FZO dr Vuka Kadića povodom 13. jula, Dana državnosti
“Svim građankama i građanima Crne Gore čestitam 13. jul, jedan od najsvjetlijih datuma u istoriji naše zemlje.
Na današnji dan slavimo dva velika događaja: 13. jul 1878. godine, kada je Crna Gora na Berlinskom kongresu dobila međunarodno priznanje, i 13. jul 1941. godine, kada je podignut Trinaestojulski ustanak, prvi masovni ustanak u porobljenoj Evropi.
Godine 1878. Crna Gora je, nakon turbulentnih istorijskih dešavanja, konačno ušla u krug slobodnih i uvaženih država ondašnje Evrope. Nekoliko decenija kasnije naši rodoljubi su, podizanjem ustanka, pokazali da se nikada neće pokoriti nijednom zavojevaču, ma koliko bio snažan i nadmoćan.
Ponosni na njihovo pregalaštvo, uvijek moramo imati na umu da su univerzalne vrijednosti, za koje su se zalagali, istorijska vertikala koju moramo posebno cijeniti. U to ime, nastavimo svi da radimo za napredak i prosperitet naše zajedničke kuće, svjesni da smo dužni da osiguramo ljepšu budućnost generacijama koje dolaze.
Čestitka ministra Dukaja povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore
“Ovaj praznik je podsjetnik na snagu zajedništva, hrabrost i težnju ka slobodi koju su generacije prije nas utkale u temelje savremene Crne Gore. Vođeni tim vrijednostima – slobodom, pravdom, mirom i međusobnim poštovanjem, moramo zajedno nastaviti da gradimo moderno, inkluzivno i pravedno društvo, u kojem se poštuje dostojanstvo svakog čovjeka.
Danas, više nego ikad, potrebni su nam solidarnost, međusobno povjerenje i zajednička vizija napretka. Samo zajedno možemo obezbijediti bolju budućnost za sve generacije koje dolaze – budućnost utemeljenu na znanju, odgovornosti i evropskim vrijednostima.
Neka nas 13. jul dodatno ujedini u opredjeljenju za snažnu, stabilnu i prosperitetnu Crnu Goru, dom svih njenih građana.”
“13. jul, jedan od najsvetlijih datuma u crnogorskoj istoriji, datum koji spaja, datum nepokornosti i istrajnosti Crne Gore!
Ovaj datum najbolje oslikava slobodarski i herojski duh našeg naroda, i sažima sve ono krucijalno, sve ono suštinsko u jednu nit – antifašizam!
Neka nam ovaj datum, u ovim teškim i izazovnim vremenima, povratka fašističkih ideja, bude zvijezda vodilja i putokaz za budućnost.
Kroz sjećanje na ove slavne datume crnogorske istorije, ostavimo u amanet generacijama pred nama ideju slobodarstva i antifašizma.
U ime Skupštine opštine Budva i u svoje lično ime, svim građankama i građanima Budve i Crne Gore, čestitam 13. jul, Dan državnosti Crne Gore i dan ustanka!”
Čestitka potpredsjednika Skupštine Mirsada Nurkovića
“Svim građankama i građanima Crne Gore upućujemo iskrene čestitke povodom 13. jula – Dana državnosti, datuma duboko urezanog u kolektivno pamćenje našeg naroda i temelje naše državnosti.
Korijeni crnogorske slobode i državnosti duboki su, čvrsti i oblikovani kroz vjekove borbe za slobodu, dostojanstvo i pravo na sopstveni put. Još od međunarodnog priznanja nezavisnosti na Berlinskom kongresu 1878. godine, pa sve do 13. jula 1941. prvog organizovanog ustanka u porobljenoj Evropi, Crna Gora je svjedočila otpornosti svojih ljudi i snazi ideje slobode.
Dan državnosti nije samo podsjećanje na prošlost to je obaveza da se odnosimo s poštovanjem prema onome što je stečeno žrtvom, ali i odgovornost da nastavimo da gradimo društvo u kojem je čovjek primat. Crna Gora danas, kao i tada, mora biti država koja njeguje mir, pravdu, suživot i poštovanje različitosti jer upravo u tim vrijednostima leži njena istinska snaga.
Poruka 13. jula jeste jasna i svevremena: sloboda se ne poklanja ona se zaslužuje. A očuvanje te slobode počinje odnosom svakog pojedinca prema svojoj državi, njenim institucijama i njenim vrijednostima.
U duhu tog velikog nasljeđa, neka nam Dan državnosti bude podsjetnik da Crna Gora nije samo prostor, već ideja i zavjet da živimo u miru, da poštujemo druge i da nikada ne zaboravimo kroz šta smo prošli da bismo danas mogli da gledamo u budućnost.
Obilježavajući 13. jul, prisjećamo se jednog od najvećih datuma naše istorije — dana kada je Crna Gora, u dva vijeka, potvrdila svoju nezavisnost i ustala protiv fašističke okupacije, snažeći vjekovnu slobodarsku težnju, saopštio je Srđan Perić lider Preokreta.
Predsjednik Kluba poslanika i generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović čestitao je građanima 13. jul, Dan državnosti.
“Danas se sa ponosom sjećamo najslavnijih dana koje su ispisali i zlatnim slovima u istoriju upisali naši preci – 13. jul 1878. i 13. jul 1941. godine. Te 1878. godine, na Berlinskom kongresu potvrđen je napor naših predaka, ali i prolivena krv za slobodu Crne Gore, priznata je nezavisnost, u Evropi malene, ali časne i junačke Crne Gore. Nešto više od vijek i po nakon Berlinskog kongresa, građani Crne Gore su još jednom opravdali status junaka i beskopromisno, bez i malo straha, samo sa jednim ciljem, zapalili prvu baklju slobode u Evropi pregaženoj okupatorskom čizmom, i podigli slavni Trinaestojulski ustanak. Prošle su godine ratova i borbe za slobodu. Sada je pred nama put ništa manje važan nego minuli, čišćenje države od svih onih koji su partneri mafije i nisu dostojni žrtve svojih predaka, ali i punopravno učlanjenje Crne Gore u evropsku porodicu naroda. Uzaludna je bila svaka borba i svaka žrtva ako crnogorske institucije nisu čiste i oslobođene od kriminala i drugih nedozvoljenih uticaja”, rekao je Bogdanović.
Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj čestitao je 13. jul, Dan državnosti svim građanima.
“13. jul je datum sa dubokim istorijskim značenjem za Crnu Goru i njene građane počev od Berlinskog kongresa davne 1878. zajedno sa 1941. kao simbolom borbe i otpora naroda Crne Gore. Pred nama je novi, suštinski put na kojem, svi zajedno, kreiramo budućnost jednakih prava i mogućnosti svih građana Crne Gore kao ravnopravne članice EU porodice. Neka nas i ovaj praznik podsjeti na zaloge predaka za dobrobit nas i naših potomaka. Srećan Dan državnosti svim građankama i građanima Crne Gore”, kazao je Camaj.
Potpredsjednica Skupštine Crne Gore je i ime te institucije i u svoje ime svim građankama i građanima Crne Gore čestitala Dan državnosti, 13. jul.
“Uvijek se s ponosom prisjećamo hrabrosti i odlučnosti naših predaka koji su, vođeni idejom slobode, ustali protiv okupatora i stali rame uz rame u borbi za dostojanstvo, pravdu i nezavisnost. Njihova žrtva i snaga duha ostaju temelj na kojem gradimo današnju Crnu Goru kao modernu, demokratsku i evropsku”, istakla je Popović u saopštenju.
Ona je dodala da nas ovaj datum ne podsjeća samo na istorijske događaje, već nas obavezuje da svakodnevno radimo za dobrobit svih građana, u duhu slobode, međusobnog poštovanja i zajedništva.
“Neka 13. jul bude podsjetnik da su najvrijednije vrijednosti one koje nas ujedinjuju i okupljaju, ljubav prema domovini, odlučnost da čuvamo mir i volja da gradimo državu u kojoj ima mjesta za sve, bez podjela. U to ime, još jednom svim građankama i građanima čestitam Dan državnosti”, poručila je Popović.
Predsjednik Opštine Šavnik Jugoslav Jakić uputio je čestitku povodom 13. jula, Dana državnosti Crne Gore.
“Ovaj datum simbol je naše borbe za slobodu i čast onih koji su se kroz vjekove usudili da stanu na prvu liniju odbrane slobodarskih ideala i podsjeća nas da se dostojanstvo i pravo na odlučivanje o sopstvenoj sudbini nikada ne dobijaju olako, već se zaslužuju. Naša obaveza je da duh 13. jula nosimo ne samo u sjećanju, već i u djelima. Da gradimo Crnu Goru po mjeri svih njenih ljudi, pravednu, stabilnu, modernu i slobodnu. Da njegujemo ono što nas povezuje, a s poštovanjem čuvamo razlike koje nas obogaćuju. U ovom duhu, neka Dan državnosti bude prilika da još snažnije radimo za dobrobit našeg Šavnika, naše zajednice i naše domovine. Da budemo dostojni onih koji su sanjali slobodu i u njeno ime davali najviše što su imali”, rekao je Jakić..
