“CGO cijeni i da bi doprinos člana Savjeta AZLP, Muhameda Gjokaja, bio mnogo efikasniji ukoliko bi on preuzeo aktivniju ulogu u rukovođenju, usmjeravajući rad AZLP-a i na sprovođenje sankcija kao mehanizma za poštovanje zakonskih okvira iz njene nadležnosti.
Kako je ranije u izjavi medijima naveo Gjokaj, prilikom nadzora u resoru Vesne Bratić utvrđeno je da se na sajtu Ministarstva ne mogu pronaći rješenja Ministarstva o imenovanju vršilaca dužnosti direktora osnovnih i srednjih škola u Crnoj Gori, a koja su uslijedila nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju. Takođe, konstatovano je i kako nije objavljen Vodič za pristup informacijama koji je prethodno ažuriran, kao i da na sajtu nisu objavljeni javni registri i evidencije”, navodi se u saopštenju.
Utvrđeno je, dodaju, i kako linkovi na kojima su objavljeni spiskovi državnih službenika i namještenika sa njihovim zvanjima, kao i spiskovi javnih funkcionera sa iznosima njihovih bruto zarada, nisu u funkciji, ali i za link na kojem su objavljena rješenja i drugi pojedinačni akti koji su od značaja za prava, obaveze i interese trećih lica, među kojima su i rješenja o imenovanju v.d. direktora, link na kojem su objavljene informacije po osnovu rješenja kojim je odobren pristup traženim informacijama, itd.
“Ovim se obesmišljava svrha postojanja sajta Ministarstva jer ne pruža neke osnovne informacije, poput spiska licenciranih ustanova obrazovanja u Crnoj Gori, itd.
Većina navedenih informacija koje nijesu objavljene već postoje, što znači da Ministarstvo nije moralo sačinjavati nove informacije, već samo napraviti ažuriranja gdje su bile izmjene i proaktivno ih objaviti. Takođe, mnoge su bile ranije objavljene i iz nepoznatih razloga povučene.
Zakonom o slobodnom pristupu informacijama propisano je da je organ vlasti, u ovom slučaju Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, dužno na svojoj internet stranici objaviti Vodič za pristup informacijama, javne registre i evidencije, programe i planove rada, izvještaje i druga dokumenta o stanju u oblastima iz svojih nadležnosti, nacrte i predloge zakona i drugih propisa, kao i mišljenja eksperata na te propise, spiskove državnih službenika i namještenika, sa njihovim službeničkim i namješteničkim zvanjima, zatim spiskove javnih funkcionera, liste obračuna njihovih zarada i drugih primanja i naknada u vezi sa vršenjem javne funkcije, rješenja i druge pojedinačne akte koji su od značaja za prava, obaveze i interese trećih lica, ali i druge slične informacije. Istim zakonom predviđa se i rok od 15 dana za objavljivanje informacije od dana njihovog sačinjavanja ili donošenja, odnosno usvajanja, dok se za neispunjavanje ove obaveze predviđa kazna u iznosu od 500 do 20.000 eura za pravno lice, kao i kazna od 200 do 2.000 eura za odgovorno lice u organu”, kažu iz CGO.
CGO smatra da su ispunjeni uslovi za podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i kažnjavanje ovog Ministarstva i izražava čuđenje postupkom AZLP koje daje nove rokove za otklanjanje nepravilnosti, a s obzirom da je Zakon u tom dijelu precizan i da ovakve obaveze morale biti poznate nadležnima u Ministarstvu.
“Imajući u vidu izjavu Gjokaja i da se ne postupa po zahtjevima AZLP-a za dostavljanje informacija, koji su upućeni organima vlasti, vrijedi podsjetiti da u Zakonu postoje slični mehanizmi u vidu sankcija, koje samo treba primijeniti.
CGO cijeni da je za jačanje bilo koje institucije neophodno povećanje nivoa transparentnosti rada. To se postiže objavljivanjem svih važnih informacija koje su zakonom propisane da moraju biti dostupne zbog prava javnosti da zna, a svako neobjavljivanje ili nedostupnost informacija od značaja predstavlja kršenje zakona i poništava i obećanja ove vlasti da će raditi transparentno i u interesu građana”, zaključeno je u saopštenju.
