ČUVENA NAUČNICA NADEŽDA BASARA: Čuvanje matičnih ćelija je bacanje novca, a ni kanabis nije lijek!
Ona smatra da svaka zemlja pri zavodu za transfuziju treba da ima banku potencijalnih donatora matičnih ćelija, dobijenih tipizacijom odraslih osoba od 18 do 50 godina, koja bi bila uključena u Svjetsku banku po dataka.
Dr Basara, porijeklom Crmničanka, javnosti je poznata po uspješnom liječenju teško oboljelih pacijenata i jedan je od najvećih stručnjaka iz oblasti onkologije, hematologije i transplantacije matičnih ćelija u svijetu. U Njemačkoj ostvaruje nevjerovatan procenat izlječenja, čak 90 odsto hematoloških i onkoloških bolesnika uspješno su izliječeni.
“Prošle godine imala sam 20 teških pacijenata iz Grne Gore, od koj ih je 10 Fond zdravstvenog osiguranja poslao na prvu transplantaciju matičnih ćelija. Svi su uspješno transplantirani i vraćeni kući na posttransplantacioni period. Poslije dvije godine od prve transplantacije može da se kaže da su 95 odsto izliječeni, anakonpet definitivno. Rukovodstvo Fonda krajem 2014. učinilo je pravi korak za zdravlje naroda Crne Gore. Uvidjevši da transplantacije matičnih ćelija u zemljama regiona nijesu bile uspješne, kod mene je došla delegacija Fonda da se dogovorimo o uslovima za prijem crnogorskih pacijenata. I kao što se vidi, rezultat je tu. Svi transplantirani pacijenti dobro se osećaju, a koleginice sa hematologije preuzele su dalju brigu u posttransplantacionom periodu. Nedavno, na sastanku u Fondu, mi je rečeno, da od ove godine Ministarstvo zdravlja preuzima od Fonda za zdravstveno osiguranje slanje pacijenata u inostranstvo, tako da nije bilo riječi o nastavku izuzetno uspješne saradnje”, kazala je Basara.
Jedan je od najvećih stručnjaka za transplantaciju matičnih ćelija u svijetu. Naglašava da su matične ćelije najmoćnije ćelije u organizmu čovjeka.
“Stvaraju naša krvna zrnca i organe kao što su koža i jetra, ali to nije sve: matične ćelije su programirane da same sebe obnavljaju i upravo ta osobina ih čini tako posebnim. Taj dio matičnih ćelija živi i neko vrijeme poslije smrti. Cjelokupna funkcija matičnih ćelija je pod stalnom kontrolom sredine u kojoj se nalaze. Međutim, kada se genetski promijene i mutiraju do lazi do stvaranja leukemijskih i tumorskih matičnih ćelija, koje izmiču kontroli, jer razvijaju mehanizme na ćelijskom nivou za izbjegavanje kontrola. Zbog toga se neprestano dijele i raz množavaju i potiskuju normalne ćelije, tako da normalno tkivo više ne može da funkcioniše”, objasnila je Basara.
U Crnoj Gori, kao i u ostalim zemljama regiona, pojedine strane firme za kryo-konzerviranje preporučuj u čuvanje matičnih ćelija iz pupčane vrpce beba. Basara je dala i svoj sud o tome.
“Gotovo šest godina putem medija u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji upozoravam narod da je to bespotrebno bacanje novca. Prije sedam godina su se kao prvi oglasili Hematološko društvo Austrije i Ginekološka bolnica u Nirnbergu, a poslije toga i druge medicinske ustanove i udruženja, da je nepotrebno davati, odnosno plaćati čuvanje matičnih ćelija iz pupčane vrpce. Do 2002. ih je Institut EUFETS AG, u kome sam u samom početku po dolasku u Njemačku radila, među prvima u Njemačkoj kryo-konzervirao i onda se odustalo, jer se već tada znalo da naučnici iz Engleske i Japana rade na reprogramiranju matičnih ćelija iz sluzokože odraslog čovjeka, što je kasnije i rezultiralo Nobelovom nagradom. Metoda diferenciranja i umnožavanja matičnih ćelija iz pupčane vrpce (jer ih je malo za transplantat za odraslog čoveka težeg od 60 kilograma) toliko je skupa, da neki put premašuje iznos za plaćanje već gotovog transplantata od nesrodnog ili srodnog donora”, ocijenila je Basara.
Na Balkanu se mnogo grijesi u dijagnostici
“Samo pravovremena i tačna dijagnostika omogućava primjenu savremenih protokola i garant je uspješnog liječenja. Na Balkanu se mnogo griješi u dijagnostici, a i ne ispituju se svi faktori važni za primjenu određenih terapija. Dok sam bila do 1997. načelnica Funkcionalne dijagnostike na hematologiji Univerzitetske klinike u Beogradu, sve je funkcionisalo perfektno, jer sam imala sreću da je profesor dr Zoran Rolović, naše Crne Gore list, rodom iz Brčela, tada direktor Hematologije i moj učitelj hematologije i mentor na magistarskoj i doktorskoj disertaciji, polagao najveću pažnju baš na tačnu i sveobuhvatnu dijagnostiku. Dijagnostiku provjeravam i ponovo radim kod svih inostranih pacijenata, i to u referentnim laboratorijama u Njemačkoj”, istakla je Basara.
Ulje kanabisa nije lijek
“Više puta sam u posljednjih godinu u medijima jasno stavila do znanja, da ulje kanabisa nije nikakav lijek, niti terapija u liječenju malignih bolesti. Zašto bolesnici poslije uzimanja ulja kanabisa dolaze kod mene i mole da ih primim?! Većina ga je uzimala i po godinu dana, ali nije pomogao, već se samo pogoršalo stanje odgađanjem savremenog liječenja. Dosta njih uzimanje opravdava hvatanjem za posljednju slamku, a nijesu svjesni da je to samo droga, koja kroz stanje svijesti kratkotrajno ublažava bol ili mučninu. Ljekarsko društvo i komora Njemačke su se oglasili i zaprijetili tužbom Ministarstvu zdravlja, ako dozvole da se ulje kanabisa registruje kao medikament. Svoj stav treba da iznesu u javnost i Ljekarska komora Crne Gore, kao i Univerzitet”, zaključila je Basara.
