Da li se produžio životni vijek čovjeka u 21. vijeku?

 Ljudi širom svijeta su živjeli u prosjeku do 71,5 godine u 2013, dok je u 1990. godini očekivani životni vijek iznosio 65,3 godine, navodi se u najnovijem istraživanju, uprkos povećanom broju smrtnih slučajeva od karcinoma jetre i hronične bolesti bubrega…

Globalni očekivani životni vijek porastao je za 5,8 godina kod muškaraca i 6,6 godina kod žena između 1990. i 2013. godine.

Povećanje se pripisuje opadanju broja umrlih od raka (za 15 odsto manje) i kardiovaskularnih bolesti (za 22 odsto manje) u regionima sa visokim primanjima. U manje obilnim regionima, porast se pripisuje brzom smanjivanju broja umrlih od dijareje, infekcija disajnog trakta i neonatalnih poremećaja, navodi se u istraživanju objavljenom u britanskom magazinu The Lancet.

Samo jedan region, Podsaharska Afrika, nema korist od ove promjene budući da su smrtni slučajevi uzrokovani HIV-om doveli do pada očekivanog životnog vijeka u ovom regionu za pet godina.

Ljudi širom svijeta živjeli su u prosjeku do 71,5 godina u 2013, dok je u 1990. godini očekivani životni vijek iznosio 65,3 godine, navodi se u najnovijem istraživanju, uprkos povećanom broju smrtnih slučajeva od karcinoma jetre i hronične bolesti bubrega. Istraživanje, međutim, otkriva i da je stopa smrtnosti od nekih glavnih hroničnih oboljenja u porastu, uključujući rak jetre izazvan hepatitisom C (porast od 125 odsto od 1990. godine), poremećaje izazvane konzumiranjem droge (porast od 63 odsto), hroničnu bolest bubrega (u porastu 37 odsto), dijebetes (u porastu od 9 odsto) i rak pankreasa (u porastu od 7 odsto).

Istraživanje globalnog tereta bolesti 2013. godine, koje je finansirala Fondacija Bil i Melinda Gejts, takođe otkriva da su zemlje sa malim prihodima poput Nepala, Ruande, Etiopije, Nigera, Maldiva, Istočnog Timora i Irana uspjele da naprave izuzetan uspjeh u poslednje 23 godine, jer im se očekivani životni vijek povećao za čak 12 godina kod oba pola.

U Indiji je, takođe, došlo do dobrog napredovanja životnog vijeka, koji je skoro sedam godina duži za muškarce, odnosno 10 godina duži za žene. Istraživanje je takođe pokazalo da je samoubistvo rastući problem javnog zdravlja u Indiji, dok se polovina samoubistava širom svijeta desi samo u Indiji i Kini.

Uprkos dramatičnim padovima u stopi smrtnosti djece ispod 5 godina starosti sa 7,6 miliona 1990. godine na 3,7 miliona 2013. godine, istraživanje ukazuje da infekcije respiratornog trakta, malarija i dijareja još uvijek spadaju u pet najčešćih uzročnika smrtnosti kod djece, odnoseći skoro 2.000.000 djece svake godine.

Šta je Nikola Tesla rekao (prorekao) o 21 vijeku

Tesla je uvijek bio među posebnim naučnicima, zbog jasnoće i čiste misli, što se ipak ne može reći za neke druge naučnike ni danas na žalost. Tesla čuveni građanin svijeta – kako je sebe zvao, uvijek je bio ispred vremena. O 21 vijeku ovaj veliki naučnik rekao je jasno i krvavo prosto ” 21 vijek može biti raj za buduće generacije ali isto tako može dostići ogromne gubitke i direktno se upoređivati sa paklom. Mislim da će 21 vijek imati više gubitaka od bilo kojeg istorijskog perioda. Promjene su nemoguće, tehnološki napredak ulazi u psihu čovjeka”

Urbano ili Ruralno

Nagli društveni razvoj koji se desio nakon industrijske revolucije krajem 18. vijeka i početkom 19. vijeka uticao je na proces urbanizacije, tj. povećanje broja stanovnika u gradskim područjima i širenje gradskih područja. Urbani rast za posledicu ima ubrzan ekonomski rast i razvoj, ali druga strana medalje jeste velika potrošnja energije, a time i rast njene cijene, uvećanje broja motornih vozila, pritisak na infrastrukturu u svakom smislu, kao i oštećenje životne sredine. Zagađenje vazduha i koncentracija ugljendioksida, gasa odgovornog za globalno zagrijevanje, razne vrste otpada kao i nestašica vode, su sve problemi koji će se uvećavati.

Procjenjuje se da oko 3 milijarde ljudi, koji čine većinu mase onih koji naseljavaju megagradove, preživljava sa manje od 2 dolara dnevno. Sve su izraženije razlike između veoma bogatih i izrazito siromašnih.

Od postojećih tri milijarde stanovnika gradova, čak jedna trećina živi u sirotinjskim naseljima poput brazilskih faveli. Ako i stavimo na stranu, ove, možda pesimističke podatke, ono što svakako jeste činjenica, je da mladi masovno napuštaju manja mjesta i sela, i odlaze u gradove, što za posljedicu ima izumiranje sela, poljoprivrede i stočarstva.

Gradovi postaju prenaseljeni, zagađeni, sa porastom stope siromaštva i kriminala. Oni koji su ostali na selu žive u kućama sa dvorištima, i jedu povrće i voće iz svoje bašte. Prvi komšija je udaljen kilometrima. Oni koji žive u gradovima, žive u prosjeku u nekih 10 kvadrata po glavi stanovnika u slučaju da žive sa porodicom ili cimerima, plaćaju basnoslovne kirije i/ili kredite, kupuju vještačko voće i povrće, a dok sjede na terasi, ako je uopšte imaju, gledaju u zid ili ulicu zakrčenu automobilima. Prve komšije čuju i kroz cijevi kupatila i kroz tanke zidove.

Teško nam je da se odreknemo tzv. „luksuza” koji nam omogućava život u urbanim sredinama. Nije za nas kopanje motikom i muljanje u blatu oko tamo neke staje. Miris da ne pominjem. Želimo, tačnije, postaje nam neophodno (ili nametnuto?), da je sve oko nas urbano, „fensi” i u trendu. Moderna arhitektura, garderoba, izgled… Život i misli po poslednjoj modi.

Sve je to lijepo.

U čovjekovoj je prirodi da radi, kako bi sebi olakšao život i učinio ga udobnijim. Ali granice i umjerenost u svemu tome moraju da postoje. Vrtoglava je brzina usklađivanja života, porodice i posla. Stalna je borba surove konkurencije i manjka vremena za toliko toga, što je savremenom čovjeku u gradu nametnuto da mora da postigne kako bi bio srećan.

Da li gubimo sebe? Šta je ono što mi zaista JESMO I ŽELIMO, a ne šta bi TREBALO da budemo kako bi bili URBANO USPJEŠNI. Brza hrana, brz ljubavni život, brz život. Mir možemo da pronađemo, makar na kratko, u nekom etno-selu, planini, morskoj uvali, ili na nekom, krišom preostalom, proplanku u gradu. Da se malo saberemo, čujemo sopstvene misli i želje, pa da krenemo dalje u životne borbe.