DANAS JE BADNJI DAN: Ovo su običaji koje treba da ispoštujete za zdravlje i sreću tokom cijele godine
Pravoslavni vjernici koji poštuju julijanski kalendar danas obilježavaju Badnji dan koji najavljuje najradosniji hrišćanski praznik Božić.
Badnji dan počinje rano ujutru sječenjem badnjaka koji se sa prvim mrakom unosi u kuću, a osim toga, obilježava se liturgijama i okupljanjem porodice za posnom trpezom.
Nazvan je po sječenoj grani hrasta – badnjaku, svetom drvetu Slovena. To je poslednji dan božićnog posta, kojim se vjernici pripremaju za proslavu Božića kojim se slavi rođenje Isusa Hrista.
Badnji dan i Božić su nerazdvojni ne samo zato što dolaze jedan posle drugog, već i zato što se dopunjavaju shvatanjima i običajima koje narod vezuje za njih.
Narodni običaji oko Badnjeg dana su dosta stari i do danas se dosta njih izgubilo ili zaboravilo, u različitim krajevima običaji se umiju razlikovati u nekim elementima, ali i pored toga ipak postoji dosta zajedničkih običaja koji su vrlo slični.
Jedan od njih je da se uz badnjak u kuću unosi i žito kako bi naredna godina bila plodna, ali i slama čime se prinosi žrtva duhu Hrista koji je rođen na slami.
Na Badnje veče se ne spava, već se bdi i očekuje svečani trenutak rođenja Hristovog. Prema vjerovanjima, na Badnji dan ništa ne treba da se iznosi iz kuće.
Badnjak predstavlja ono drvo koje su pastiri doneli i koje je pravedni Josif založio u hladnoj pećini kada se Hristos rodio. Sa ovim danom počinje Božićno slavlje. Ujutru rano, već u zoru, pucanjem iz pušaka i prangija obljavljuje se odlazak u šumu po badnjak.
Kada je riječ o Badnjem danu, običaj je da se uveče, nakon unošenja badnjaka, porodica okupi za trpezom, pomole se Bogu, čestitaju jedni drugima Badnje veče i sjednu za trpezu. Večera je obavezno posna, a najčešće se priprema prebranac, a uz to se postavlja kiseli kupus, salata, turšija, suve šljive, smokve, jabuke, bademi, lješnici, orasi…
Postoji mnoštvo vjerovanja i običaja koji se tiču Badnjeg dana.
Na primjer, vjeruje se da na Badnji dan ništa ne treba da se pozajmljuje iz kuće, a ukoliko ste ranije nekome nešto pozajmili, trebalo bi da to vratite nazad jer se smatra da ne valja da ono što pripada kući bude van nje na ovaj dan.
Na Badnje veče se krcaju orasi, kako bi se vidjelo kakve će ko biti sreće tokom godine. Svaki ukućanin razbije orah, a ako je jezgro oraha zdravo i jedro, biće dobra godina onome ko ga je krcao. Ako ne, vjeruje se da neće imati sreće te godine, kao i da neće biti baš dobrog zdravlja.
Mak valja jesti na Badnji dan, jer se vjeruje da će donijeti mnogo novca onima koji ga jedu.
Oni koji su se tokom godine posvađali s nekim, na Badnji dan praštaju i mire se i to je pravi duh tradicije.
Ne valja na Božić čovjek da se opije, jer se smatra da će biti pijan cijele godine.
