DANAS JE SVJETSKI DAN HRANE: Evo gdje najviše GRIJEŠIMO

Posljednjih decenija čovečanstvo je opsednuto pravilnom i zdravom ishranom, a zapravo malo ko od nas zna šta to zaista znači.

Povodom oktobra, mjeseca pravilne ishrane, kao i u susret 16. oktobru, Svjetskom danu hrane, nutricionista dijetetičar Jovana Srejić Ferluga objašnjava da pravilna ishrana prije svega podrazumijeva unošenje potrebne količine energije, makro i mikronutrijenata. Preporučuje se unos namirnica iz svih grupa, a savjeti najčešće idu u smjeru kako jedan zdrav tanjir, odnosno obrok treba da bude koncipiran, kao i koja je optimalna veličina porcija, piše Kurir.rs.

Ipak ova generalna uputstva ostavljaju dosta prostora za greške…

Šta i kako treba

– Zdrav obrok treba da čini nutritivno gusta hrana bogata vitaminima, mineralima, antioksidantima, fitonutrijentima i drugim supstancama koje imaju pozitivan efekat na zdravlje sa relativno malo kalorija. Nutritivno gustu hranu čine: povrće, voće, meso, riba, voće i jaja, sjemenke i jezgrasto voće, mahunarke, mliječni proizvodi, bilje, začina i slično – sugeriše Jovana Srejić Ferluga. S druge strane spektra su prazne kalorije…

– Hrana koja je izvor praznih kalorija uglavnom ima veliku energetsku vrijednost koja potiče od prostih šećera, nepoželjnih vrsta masnoća (hidrogenizovane biljne masnoće, trans-masti, zasićene masti) i bijelog brašna.

Praktično sadrži vrlo malo materija koje su korisne za naš organizam. U hranu koju treba izbjegavati spadaju: slatkiši, industrijski proizvedeni sokovi (gazirani i negazirani), hrana pripremljena u dubokom ulju, raznorazne kupovne grickalice, masni pekarski proizvodi od bijelog brašna, brza hrana… – navodi ona.

Gdje ljudi najčešće griješe?

Ako saberemo rezultate brojnih anketa o načinu ishrane, odgovori na nekoliko veoma značajnih pitanja su problematični, naglašava naša sagovornica i navodi gdje ljudi najčešće griješe.

1. Da li unosite pet porcija voća i povrća na dan?

Nedovoljno unošenje voća i povrća u stvari znači i nedovoljno unošenje brojnih vitamina (uglavnom rastvorljivih u vodi kao što je vitamin C), nedovoljno unošenje antioksidanasa, fitonutrijenata, dijetnih vlakana.

2. Da li konzumirate ribu dva puta nedjeljno?

U prosjeku pojedemo oko 40 g ribe nedeljno, što je mnogo manje od preporučene dvije porcije od po 140 grama. Nedovoljno unošenje ribe znači da ne unosimo jedan od najboljih izvora omega 3 masnoća. U posljednjih nekoliko godina su istraživanja pokazala da je jedan od velikih problema u ishrani neadekvatan balans unosa omega 3 i omega 6 masnoća. Idealno bi trebalo da ove vrste masnoća unosimo u odnosu 1:1, a unosimo 12 do 14 puta veću količinu omega 6 masnoća.

3. Da li unosite dovoljno dijetnih vlakana?

U prosjeku je unos dijetnih vlakana 18 grama ili manje, a preporuke za odraslu zdravu populaciju su 30 grama. Najvažniji izvori dijetnih vlakana su proizvodi od cijelih žitarica, svježe povrće i voće, mahunarke. Dijetna vlakna stabilizuju nivo šećera u krvi i upijaju brojne toksine i štetne materije nakupljene u crijevima, pa nam na neki način pomažu da detoksikujemo svoj digestivni trakt.

4. Da li pazite na unos soli?

Prekomjeran unos soli može da uzrokuje nakupljanje i zadržavanje tečnosti, visoke vrijednosti krvnog pritiska, narušen balans elektrolita. Najveći izvor soli su suhomesnati proizvodi, slani sirevi, industrijski proizvedene grickalice, posoljene sjemenke i jezgrasto voće, supe iz kesice, soja sos.

5. Da li izbjegavate unošenje trans-masti?

Trans-masnoće su najštetnija vrsta masnoća, za koje važi preporuka da ih treba izbaciti iz ishrane u potpunosti. Nažalost, industrijski proces proizvodnje mnogih konditorskih proizvoda, grickalica, pekarskih i poslastičarskih proizvoda nezaobilazno uključuje hidrogenizovane biljne masnoće. To je najopasnija vrsta masnoća, jer se u tom procesu pretvaranja tečnih ulja u čvrste masnoće stvaraju trans-masne kisjeline. Ova vrsta masnoća ima visoki kancerogeni potencijal.

6. Da li ograničavate unošenje šećera?

Vrlo često ljudi kažu da ne unose šećer tj. ne konzumiraju slatkiše i deserte, a opet imaju visoke vrijednosti šećera u krvi. To je zato što se pod terminom šećeri pogrešno podrazumijeva hrana slatkog ukusa, a zaboravlja se da su i svi proizvodi od bijelog brašna takođe izvori ugljenih hidrata, odnosno šećera.