DANAS ODLUKA O IZRUČENJU HARADINAJA: Evo kakva su očekivanja Vlade Srbije

Apelacioni sud u Kolmaru, u Francuskoj, danas će održati javnu raspravu povodom zahtjeva Srbije za izručenje predsjednika Alijanse za budućnost Kosova Ramuša Haradinaja.
Ukoliko Apelacioni sud u Kolmaru odluči da odbije zahtjev Srbije za izručenje Haradinaja, tom odlukom će biti okončan ekstradiocioni postupak protiv njega i on će biti slobodan da napusti Francusku, a Srbija ne bi imala pravo da se žali na odluku. Ukoliko pak sud odluči da su ispunjeni uslovi za izručenje Haradinaja, na tu odluku Haradinaj će imati pravo da uloži žalbu Kasacionom sudu Francuske, a konačnu odluku o izručenju donosi francuski Ministar pravde.
Potpredsjednik Vlade Srbije Rasim Ljajić izjavio je da bi bio iznenađen ukoliko bi sud u Francuskoj donio odluku da Srbiji izruči Haradinaja.
– Iskreno, iznenadio bih se ukoliko bi sud izručio Haradinaja imajući u vidu dosadašnju praksu, iskustvo i politizaciju čitavog slučaja. Da se odlučuje više o pravnim argumentima nego političkim vjerovatno bi odluka bila drugačija – rekao je Ljajić sinoć za Radio televiziju Vojvodine.
Foto: Telegrafrstv
Ljajić smatra i da ukoliko sud odluči da pusti Haradinaja Vlada Srbije treba da ostane na svom stanovištu i da ne odustaje od potjernice.
Haradinaj, koji je lider opozicione Alijanse za budućnost Kosova, uhapšen je 4. januara na granici Švajcarske i Francuske po srpskoj potjernici, a Srbija je potom uputila Francuskoj zahtev za njegovo izručenje. On je nedelju dana kasnije pušten da odluku suda o zahtevu Srbije za ekstradiciju čeka na slobodi, ali mu je oduzet pasoš i zabranjeno da napušta teritoriju Francuske.
Foto: Tanjug/AP
Istraga protiv Haradinaja u Srbiji je pokrenuta 2004. godine, a nedavno je proširena novim optužbama i novim dokazima koji su prosleđeni sudu u Kolmaru.
Haradinaju je suđeno u Haškom tribunalu za ratne zločine na KIM, ali je 2012. pravosnažno oslobođen svih optužbi.
Srbija traži Haradinaja zbog sumnje da je izvršio krivična djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva na KIM u toku 1998. i 1999. godine, a riječ je, kako je Beograd saopštio, o djelima koja nisu bila predmet suđenja pred Haškim tribunalom.



