DANAS SE SLAVI SPASOVDAN: Ovo NIKAKO ne smijete da radite

Spasovdan, Vaznesenje Gospodnje ili „Dan spasa“ je hrišćanski praznik, koji se slavi 40 dana nakon Uskrsa i uvijek pada u četvrtak. Za njega se vezuje veliki broj narodnih običaja, a praznuje se skoro isto tako živopisno kao i Đurđevdan, pa mnogi etnolozi vjeruju da je riječ o istim običajima podijeljenim u dva dana.

Po hrišćanskom vjerovanju, vaskresenjem, Gospod je pokazao da je jači od smrti i nakon Vaskrsa je sa njima proveo 40 dana podučavajući ih kako da šire vjeru i njegovo učenje. Nakon toga se, po predanju, popeo na Maslinsku goru i uznio na nebo. Prije toga, učenicima je rekao: „Idite po svemu sveti i propovijedajte Evanđelije svakom stvorenju. Ko poveruje i krsti se, biće spasen, a ko ne povjeruje biće osuđen“.

Tako su apostoli pronijeli vijest o Isusovom čudu u svijet i time počeli da čovječanstvo spasavaju – odatle naziv Spasovdan. Zato je ovaj dan vrijeme slavlja i simbol pobjede nad smrću. Mnogi običaji za Spasovdan sačuvani su još iz predhrišćanskih vremena.

Bio je to praznik koliko ratara toliko i stočara. Po vjerovanju, na ovaj dan, gromovnik Perun, tukao je gromovima i gradom usjeve, a božanstvo Spas je, uz pomoć žitnog klasa u ruci, spasavalo usjeve. Zbog toga je ponegdje ostao običaj da se za Spasovdan obavezno kolje jagnje, kao žrtva svecu.

Krst je sastavni deo Spasovdanskog rituala. Narod u nekim krajevima još uvijek vjeruje da na Spasovdan svako obavezno treba da od leskovih grančica napravi krstić. On se onda stavlja na livade, njive ili na krovove kuća… svuda gdjje je potrebna zaštita od demona i loših čini. Stari su vjerovali da će upravo ovi krstići od zla sačuvati preko cijele godine one koji su ih napravili.

Na ovaj dan se u mnogim selima organizuje litija kada povorka sa sveštenicima na čelu obilazi oko crkve i izgovara molitve. Negdje se ljudi okupljaju i kod mjesnih zapisa – prastarih stabala za koja se veruje da čuvaju sela. Tu se i donosi hrana, igra se i pjeva.

Mladići i djevojke bi trebalo da na ovaj dan uzberu što više cvijeća jer se vjeruje da je Spasovdan „dobar dan za gatanje“. Potrebno je zamisliti dragu osobu i kidajući laticu po laticu polako izgovarati: „Voli me – ne voli me“. Posljednji listić koji ostane krije ujedno i odgovor na to pitanje.

Prema narodnim običajima na Spasovdan se muškarci ne briju, žene se ne umivaju i djeca ne kupaju. Takođe, ne radi se nikakav težak posao, pošto je veliki praznik koji, prema vjerovanju, može da spasi kuću od nevolje, a djecu od bolesti.

Prema narodnom predanju, tog dana se spasio Bog od rđavih ljudi i otišao – vazneo se – na nebo, a ostala je i priča da je Bog pobjegao na nebo od zlih i nevaljalih ljudi.

Spasovdan se smatra za najsrećniji dan na koji valja započinjati sve, jer će vam u budućnosti sve krenuti na bolje. Na ovaj dan se narod obraća svecu molitvom: “Sveti Spase – spasi duše naše!”

 Kurir.rs