ĐUKANOVIĆ: SPC je obavila važan posao za srpski nacionalizam; ABAZOVIĆ: Nećemo da budemo “crne ovce”

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je da je ubijeđen da će novoizabrani američki predsjednik Džozef Bajden obnoviti prekinute transatlantske veze.

“Ne pričam to samo na bazi poruka koje sam čuo nakon izbora. Svih ovih godina bio sam u prilici da veoma često razgovaram sa Bajdenom i da čujem njegovu posvećenost transatlantskoj saradnji i evrospkim problemima, poštujući Evropu kao najvažnijeh partnera SAD-a. Imao sam često priliku da razgovaram sa Bajdenom i o Zapadnom Balkanu koje je 1990-ih bio u fokusu Vašingtonu“, kazao je Đukanović na 2BS forumu.

Takođe je istakao da je NATO potreban svijetu, prevashodno Evropi i Americi.

Đukanović je tokom foruma istakao da je Crna Gora od 1990. do 2006. godine uspjela da sačuva mir, a nakon toga da krene evropskim putem i da se učlani u NATO savez uprkos tome što je bombardovana devedesetih.

„Nakon obnove nezavinosti od 2006. godine napravljen je jedan poduhvat u kome je Crna Gora okrenuta prema prirodnoj, matičnoj evropskoj luci, krenula je sa sistemom usvajanja evropskih vrijednosti. Samim tim postala članica NATO i danas je država koja značajno prednjači ispred drugih zemalja, aspiranata za članstvo Evropske unije“, kazao je Đukanović.

Poručio je da će Crna Gora nastaviti da se ekonomski razvija, i kazao kako je uvjeren da će, usljed ozbiljnih problema, bez obzira na promjenu vlasti to biti prioritet.

On je naglasio da su se nakon izbora čule pozitivne poruke od tri lidera koalicija koje su formirale vlast.

Istakao je da je je Rusija agilni igrač, kao i Turska, Indija, Brazil, Koreja, Iran i da sve to moramo registrovati.

“Promijenjena je geopolitička mapa. Mislim da je jako važno da odsustvom Evrope iz zone njene primarne odgovornosti, drugi iskoriste te šanse. Kako to izgleda vidjeli smo i 2016. i 2020. godine. Nemojte da imate ikakvu dilemu 2020. godine poboljšao i imali smo jednu sofisticiraniju verziju hibridnog rata koju je Rusija primijenila prema Crnoj Gori. 2016. godina je svoje operacije je morala kontroliše sa agentima iz Beograda, 2020. više nije morala, imala je unaprijeđenu platformu u Beogradu i nekim drugim adresama i u regionu i imala je okrenuta jednog novog partera, izvornog nepolitičkog, a u suštini izuzetno političkog igrača u Crnoj Gori – Srpsku pravoslanu crkvu”, istakao je Đukanović.

Đukanović je kazao da je Srpska pravoslavna crkva obavila važan dio posla za “velikosrpski nacionalizam” i za Rusiju i da SPC ugrožava suverenitet Crne Gore i građansku državu, kao izvođač radova “posrbljavanja” Crne Gore.

Dodao je da Rusija atakuje na jedinstvenu Evropu i NATO, te da je NATO potreban svijetu.

Right now – Our focus is still on Montenegro. Second session “Montenegro at the Crossroads part 2” is about to start. This time we are discussing about ?? with President of the Parliament Aleksa Bečić and Deputy Prime Minister Dritan Abazović#2bsforum #2bsforum2020 pic.twitter.com/DbiLKQmAOn

— Atlantic Council of Montenegro (@acm_ascg) December 11, 2020

SPC je, smatra Đukanović, obavila važan dio posla i za velikosrpski nacionalizam i za ruske imperijalne interese na Balkanu.

Đukanović: SPC radi na posrbljavanju Crne Gore 

„To valjda nikog ne iznenađuje nikoga. SPC ima takvu definisanu platformu svog djelovanja, pogledajte Zakon o SPC iz 2006. godine, pogledajte strategiju Srbije za djelovanje u reginu za odnose sa Srbima u regionu i vidjećete šta je tamo zadatak SPC, upravo ovo što radi, dakle, da razvija Srpski nacionalni identitet u državama regiona. Kada to radi na način na koji je ona razumjela svoj mandat u Crnoj Gori onda to znači posrbljavanje Crne Gore. To znači ugrožavanje državnog suvereniteta Crne Gore, ugrožavanje njenog građanskog i sekularnog karaktera“.

Takvu ulogu SPC, predsjednik Crne Gre, karakteriše kao izvođača radova velikodržavnog nacionalizma i ruskog imperijalizma.

„O tome sam govorio i uoči izbora, a posebno nakon izbora, ne sa namjerom da na bilo koji način dovodim u pitanje rezultate izbora. Izbori su bili, građani su u takvom ambijetu, koji je bio najbolji ambijent koji smo morali obezbijediti u Crnoj Gori, bolje bi imali snaćnije institucije u kome smo mogli zaptiti izborni ambijent, ne politički, nego drugih vancrnogorskih faktora. To je realnost Crne Gore koje izgrađuje insitucije tek 14 godina“.

On je pozvao NATO da prepozna ovaj hibridni model, jer će im se, kako je kazao Đukanović, dogoditi sjutra.

„Ako ne budete odgovorniji i zaštitili vrijednosti, odnosno, ako ne budemo zaštili evropske vrijednosti, sve što ste vidjeli u Crnoj Gori, vidjećete na svakom sljedećem izbornom procesu i u Evropi i u Americi“.

Đukanović je kazao da Crna Gora nije tražila pomoć NATO-a, saveznika i partnera jer tada nisu smatrali da je to neophodno.

„Zato što smo nakon 2016. godine imali otvorene razgovore na tu temu, imali smo izjašnjenja, kao što se sjećate i iz Vašingtona i iz Londona i iz Brisela i sa svih drugih partnerskih adresa. Tada je prepoznat jedan atak koji je napravljen na Crnu Goru i valjda nije niko na tim adresama, ni u Crnoj Gori očekivao da će Rusija od toga odustati, Rusija nije od toga odustala, nego ustrajala i napravila svoj model“, isakao je Đukanović.

Objasnio da se Rusija nije usresredila na Crnu Goru, nego atakuje na evropske vrijednosti i NATO.

„Crna Gora je podobna i dio nestabilnog Balkana i nedovoljno institucionalno razvijena država, prema tome ona je bila jedna od meta u seriji“, naglasio je Đukanović.

Đukanović je kazao da se “uzavrelom nacionalizmu” koji se mogao uočiti u susret izborima 30. avgusta mora odgovoriti jakim evropskim putem.

“Vjerujem da će naredni period biti period obnove povjerenja evroatlanstkih partnera i da će prestiž NATO-a biti unaprijeđen na globalnoj sceni. To je veoma ohrabrujuće za Evropa, ali i za Zapadni Balkan”, kazao je Đukanović.

On je kazao da je 2030. već označena kao granična godina.

“Optimista sam i vjerujem da u narednih 10 godina možemo ostvariti strateške ciljeve. Ne znam hoćemo li do tada biti članica EU, jer nikad nisam goorrio o datumma, a članstvo ne zavisi samo od zemlje kandidata već i od stanja unutar Unije”, naveo je Đukanović.

Abazoviić: Nećemo da budemo “crne ovce”

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je da je Crna Gora 30. avgusta potvrdila članstvo u NATO, “jer je logično da ova država ne bude crna ovca ako NATO čine najdemokratskije zemlje”.

On je istakao da Sporazum tri koalicije treba ispoštovati do kraja.

“Nikakve poremećaje ne treba da očekujemo u narednom periodu… Nijedna članica NATO nije poslala nijednu poruku koja bi omela trasirani put Crne Gore”, kazao je Abazović.

Kazao je da je bila tehnička greška kad je uz dokument Ministarstva stajala tačka koju stavljaju zemlje koje ne priznaju Kosovo i da mu je žao što se to desilo.

“Što se tiče pitanja Kosova, sve strane treba da budu relaksirane”, rekao je potpredsjednik Vlade.

Abazović je istakao da je pobornik ideje da nam ne treba nikakva zamjena i da Crnoj Gori odgovara samo EU.

“Ali bez regionalne saradnje ne možemo imati unutrašnju stabilnost. Bilo kakva mobilnost je važna za našu državu”.

Kazao je da je a priori za bilo kakvu regionalnu saradnju, ali pod uslovom da to ne bi vodilo destabilizaciji.

Bečić: Jačamo građanski karakter zemlje

“Mi smo izborima potvrdili našu privrženost #NATO-u” – Potpredsjednik Vlad Crne Gore Dritan Abazović na #2bsforum @DritanAbazovic @VladaCG #2bsforum2020 pic.twitter.com/0byYcVz2jB

— Atlantic Council of Montenegro (@acm_ascg) December 11, 2020

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić kazao je da su Sporazumom koji su potpisale koalicije na vlasti potvrdili da nemaju namjeru da mijenjaju spoljno-politički kurs zemlje.

Bečić je rekao da namjeravaju da jačaju i građanski karakter zemlje.

“Mi jesmo mala članica NATO, ali značajna”, rekao je Bečić.

V.M.