ĐUKANOVIĆ TRI PUTA REKAO “NJET”: Krivokapić sada traži da razgovaraju

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović za kratko vrijeme kohabitacije sa novom vladajućom većinom, već tri puta je rekao “njet”, a u utorak popodne je iz njegovog kabineta stigla potvrda da je dobio poziv za razgovor od premijera Zdravka Krivokapića.

Poziv je dobio i predsjednik skupštine Aleksa Bečić, a u petak bi trebalo da se razgovara o funkcionisanju institucija i kohabitaciji, zbog zastoja koje je izazvala “nekooperativnost” predsjednika Đukanovića. Đukanović je na startu ove godine odbio da potpiše Izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je bio u paketu sa još nekoliko zakona koje je Skupština usvojila na sjednici 29. decembra, u zoru, gotovo na identičan način na koji je usvojen Zakon o slobodi vjeroispovijesti prije tačno godinu dana.

Đukanović je, navodeći razloge za odluku, podsjetio da je shodno članu 90 stav 3 Poslovnika Skupštine propisano da se „kvorum utvrdjuje primjenom elektronskog sistema za glasanje, na način što je svaki poslanik dužan da se lično identifikuje (prijavi) ubacivanjem identifikacione kartice u poslanički pult na svom sjedištu ili na osnovu evidencije generalnog sekretara Skupštine“.

ĐUKANOVIĆ VRATIO ZAKONE, NA POTEZU USTAVNI SUD: Može li Đukanović biti smijenjen zbog odbijanja da potpiše zakone?

„Stoga je otvoreno pitanje da li je prilikom početka predmetne sjednice i usvajanja njenog dnevnog reda postojao kvorum, a samim tim i pitanje demokratskog legitimiteta, kao i usaglašenosti usvojenih zakona sa Ustavom Crne Gore i važećim pravnim propisima“, naveo je Đukanović u dokumentu upućenom predsjedniku parlamenta Aleksi Bečiću.

Đukanović je ukazao i na „otvoreno pravno pitanje“ konstatovanja prestanka mandata poslaniku Filipu Adžiću i potvrdjivanja mandata Suade Zoronjić s obzirom na, kako navodi, većinski donijetu negativnu odluku Državne izborne komisije, „kao i na ukupnu parlamentarnu praksu u Crnoj Gori da se mandat člana Parlamenta potvrđuje tek na predlog tog nezavisnog institucionalnog autoriteta“.

Ustavna kriza? 

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić je zakazao vanrednu sjednicu parlamenta za 20. januar kako bi zakoni ponovo bili izglasani bez rasprave, a potom, ponovo proslijeđeni Đukanoviću na potpis. Po Ustavu, Đukanović je ovoga puta obavezan da ih potpiše. Ukoliko to ne učini, Ustavni sud odlučuje o eventualnom kršenju najvišeg pravnog akta, i ukoliko se utvrdi da je predsjednik prekršio Ustav, Skupština glasa o (ne)povjerenju Predsjedniku. Već par dana nakon što je odbio da potpiše zakone, Predsjjednik je rekao “njet” i ukazu o opozivu sedam ambasadora, navodeći da mu je taj predlog Vlade dostavljen bez valjanog obrazloženja, što su iz skupštinske većine osudili, uz ocjenu da predsjednik države opet unosi nestabilnost.

ĐUKANOVIĆ: Nisu se stekli uslovi za donošenje ukaza o opozivu ambasadora MVP: Odbijanjem da potpiše opoziv ambasadora Đukanović opstruira Vladu

Vlada je ranije odlučila da opozove ambasadore Darka Pajovića (Kina), Tarzana Miloševića (Srbija), Dušanku Jeknić (Ujedinjeni Arapski Emirati), Miodraga Vlahovića (pri Svetoj stolici), Sanju Vlahović (Italija), Obrada Stanišića (BiH) i Veru Kuliš (Njemačka). Đukanović je u obrazloženju odluke naveo da je Ustavom propisano da predsjednik države postavlja i opoziva ambasadore na predlog Vlade i uz mišljenje odbora Skupštine nadležnog za međunarodne odnose. “Predlozi Vlade za opoziv sedam ambasadora i kompletan materijal koji je dostavljen, u suštini, sastoji se od jedne rečenice – da se ambasador opozove sa dužnosti izvanrednog i opunomoćenog ambasadora. Samo su uredno pobrojana imena i države u kojima su akreditovani. Za ovakvu odluku svaki ozbiljan državni organ dao bi obrazloženje.

Ono u ovom slučaju nedostaje”, naveo je Đukanović. Đukanović ne da ni Generalštab Predsjednik je juče odbio da potpiše i Predloge odluka Ministarstva odbrane za razrješenje načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, general – majora Dragutina Dakića i razrješenju i prestanku službe general – majora Rajka Pešića. „Umjesto toga sazvaću sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost. Već danas sam ovlastio sekretara Savjeta da usaglasi termin mogućeg održavanja sjednice sa članovima Savjeta“, saopšteno je iz nejgovog kabineta. “Dana, 29.12.2020. godine, iz Ministarstva odbrane dobio sam Predlog odluke Ministarstva odbrane za razrješenje načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, general – majora Dragutina Dakića. Istovremeno dostavljen mi je i primjerak Predloga o razrješenju i prestanku službe general – majora Rajka Pešića.

Oba akta su potpisana od strane dvojice članova Savjeta za odbranu i bezbjednost, gospodina Alekse Bečića, predsjednika Skupštine Crne Gore i gospodina Zdravka Krivokapića, predsjednika Vlade Crne Gore. ĐUKANOVIĆ: Neću potpisati razrješenje Dakića i Pešića, sazvaću Savjet za odbranu i bezbjednost

Takođe, iz medija sam saznao da je ove Predloge odluka pratila i odluka ministarke odbrane o penzionisanju načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, general – majora Dragutina Dakića. Podsjećanja radi, Odluka o postavljenju i razrješenju načelnika Generalštaba je u isključivoj nadležnosti Savjeta za odbranu i bezbjednost. Savjet za odbranu i bezbjednost odluke donosi konsenzusom na osnovu člana 8 Poslovnika o radu”, obrazložio je Đukanović i naveo da su inicijativom Ministarstva odbrane napravljeni su pravni i proceduralni propusti koji mu “nalažu negativan odnos prema tom aktu”.

Može li biti kohabitacije? 

Iako se aktuelna vlast nadala uspješnoj “kohabitaciji” odnosno sagalašavanju predsjednika Đukanovića sa odlukama koje donosi u odnosu na kadar njegove partije i koalicionih partnera iz perioda vladavine DPS-a, ispostavilo se da je to bilo prilično naivno. Đukanovićev formalan predlog Zdravka Krivokapića za mandatara bio je, ispostavilo se, taktički potez, i ništa više od toga. Tumačenja trenutne situacije sa pravnog aspekta su različita, pa je prilično nejasno kakav može biti pravni rasplet trenutne situacije. Da li će glasanje o (ne)povjerenju doći na skupštinski dnevni red zavisi od daljih poteza Đukanovića, a potom eventualno i od odluke Ustavnog suda. Premijer Zdravko Krivokapić je, stoga, odlučio da blokadu pokuša razriješiti razgovorom, za koji još uvijek nema potvrde da će se dogoditi.

V.Radojević