Đurović: Amandmani kolega iz Hrvatske na zakon o dvojnom državljanstvu su proizvod “bočnog” informisanja

Sastanak Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) završen je juče u Podgorici usvajanjem zajedničke deklaracije sa preporukama.

Određeni amandmani uz deklaraciju po pitanju Zakona o dvojnom državljanstvu i zakona o stranim agentima, koje su predložili poslanici Evropskog parlamenta iz Hrvatske, vjerovatno su proizvod neinformisanosti ili možda informisanosti “sa bočne strane”, kazao je za “Dan” Dejan Đurović, kopredsjedavajući POSP-a i šef poslaničkog kluba NSD u Skupštini Crne Gore.

“Neki amandmani odnosili su se na zakon o dvojnom državljanstvu i zakon o stranim agentima, koji uopšte nisu dio agende crnogorskog parlamenta. Ne želim da kažem da se radi o neozbiljnosti, već želim da vjerujem da je to neinformisanost, ili možda neka informisanost “sa bočne strane”, to jest da poslanik i poslanica iz hrvatskog parlamenta nisu imali dovoljno informacija” rekao je Đurović.

Poslanici Evropskog parlamenta Tomislav Sokol i Sunčana Glavak naveli su u amandmanu da bi Crna Gora, kao zemlja kandidat, trebalo da se suzdrži od bilo kakvih aktivnosti koje bi mogle ugroziti njen strateški put ka članstvu u EU i suverenitet zemlje. U tom amandmanu “sa zabrinutošću konstatuju da bi izmjene Zakona o državljanstvu koje se odnose na mogućnost uvođenja dvostrukog državljanstva mogle imati ozbiljne i dugotrajne posljedice po procese odlučivanja i identitet zemlje”.

Đurović je istakao da je zadovoljan usvojenom deklaracijom, koju ocjenjuje kao iskorak Crne Gore ka EU. On je siguran da će Crna Gora uz pomoć prijatelja iz Evrope i prije 2028. godine postati dio Evropske unije.

“Međutim, određeni amandmana koje su podnijele kolege iz Evropskog parlamenta možda u ovom trenutku i nijesu baš najdobronamjerniji. Ali, u svakom slučaju, to je još jedan iskorak Crne Gore ka Evropskoj uniji. Ja sam gotovo siguran da će Crna Gora biti u evropskoj porodici i prije 2028. godine. Upravo će ova parlamentarna većina i Vlada uraditi sve da budemo dio velike evropske porodice” poručio je Đurović.

Posebnu zahvalnost, kako je dodao, duguje kopredsjedavajućem POSP-a Tomasu Vajsu, koji je dao najveći doprinos.

“On je probao da amortizuje neke amadmane koji u ovom trenutku možda nisu bili u najboljoj mjeri pouzdani informativno”, istakao je Đurović.

On je pozvao kolege iz Hrvatske da se informišu onako kako treba, u konkretnom slučaju kod kopredsjedavićih.

“Dakle, kod gospodina Vajsa i kod mene, i uvijek će imati dobrodošlicu kad smo nas dvojice u pitanju”, naglasio je Đurović.

Na konferenciji za medije nakon sastanka, Vajs je kazao da Crna Gora ima sve što je neophodno za ulazak u EU do 2028. godine. Saopštio je da je POSP skoro jednoglasno usvojio Deklaraciju o napretku Crne Gore ka EU i preporuke za dalji put, što, kako smatra, ukazuje koliko je rasprava bila konstruktivna.

“Parlamentarna dimenzija procesa pristupanja je ključni element naše želje da učinimo Crnu Goru 28. članicom EU “,rekao je Vajs.

On smatra da konstruktivan pristup pokazuje da postoji velika podrška među poslanicima i iz Crne Gore i iz EP.

“Čini mi se da postoji gotovo jednoglasna podrška sa naše strane da Crna Gora postane buduća članica EU”, dodao je Vajs.

Pohvalio je napredak koji je ostvarila Vlada u posljednjoj godini na putu pristupanja.

“Razgovarali smo o zadacima sa kojima će se država suočiti u budućnosti. Donosioci odluka moraju nekada da ulože mnogo napora kako bi donijeli zakone, ali je sprovođenje nešto gdje građani počinju da osjećaju prave promjene”, kazao je Vajs.

Naglasio je da je Crna Gora izuzetna ne samo zbog istorijsko-kulturnog nasljeđa, pejzaža i gostoprimstva, nego i zbog činjenice da je to jedina država koja je uspjela da izbjegne tenzije i nasilje između različitih građanskih grupa.

“Crna Gora je građanska država, to je država gdje građani, bez obzira na svoju religiju, etničku ili nacionalnu pripadnost, žive zajedno i podržavaju nezavisnost zemlje”, naveo je Vajs.

On je dodao da svi znaju koliko je ta tema osjetljiva, ali da su odluke koje se odnose na identitet, religiju i jezik nešto što treba da poštuju svi, kako političari, tako i društvo.

“Ipak, treba se postarati da pitanja identiteta ne bacaju sjenku na ono što je važno za sve nas, a to je ekonomski razvoj, dobre socijalne usluge, čist vazduh i voda, perspektiva za potomstvo i napredna država” poručio je Vajs.

Dan