ĐUROVIĆ: Potrebni rezultati, a ne deklarativna posvećenost evropskim integracijama
Predsjednica Skupštine Danijela Đurovic poručila je da nije dovoljna deklarativna posvećenost evropskim integracijama, već da su potrebni rezultati.
Ona je na konferenciji Centar za demokratsku tranziciju (CDT) povodom deset godina od početka pregovora sa EU, kazala da se kada je Skupština u pitanju, može se govoriti o nekoliko etapa u procesu integracija.
Podsjetila je na više usvojenih rezolucija, formiranje Odbora za EU integracije, saradnju sa Evropskim parlamentom.
Rekla je da nije dobro kada izvršna vlast ne sarađuje sa zakonodavnom, što se desilo u prethodnom periodu i posljedice su se osjetile u pregovaračkom procesu.
Apelovala je na Vladu da u pregovaračke strukture uključi Skupštinu.
Izvršni direktor CDT-a Dragan Kpprivica kazao je da su za deset godina dugih i zamornih pregovora pokrenuti reformski procesi, otvorena su sva poglavlja, a zatvorena tri.
“Taj proces je počeo dinamično, ali je sve više usporavao da bi se pretvorio u floskulu ‘Crna Gora lider u regionu”, kazao je Koprivica.
On je dodao da je dominantna većina naših elita na vlasti, zaklinjući se na vjernost Evropi, prepisale od EU brojne zakone i procedure, osnivale i ukidale institucije, pozivale se na demokratske vrijednosti u javnom diskursu, mahale statističkim pokazateljima gotovo jednako često kao i zastavama, a onda, sve češće, tražile što ubjedljivije izgovore za neučinjeno, i da su zapravo propustile ključne šanse.
Nije nam, kako je dodao, išlo na ruku ni kolebanje EU povodom proširenja na Zapadnom Balkanu, sve njene interne krize, nesuglasice i nedoumice.
„I kako to obično biva, nada se javlja tamo gdje je nijesmo očekivali. Prije svega, agresija Rusije na Ukrajinu je promijenila okolnosti i ponašanje EU. Po prvi put, izuzev pandemije, u više posljednjih godina, vidjeli smo zaista odlučan i energičan nastup. Vidjeli smo ponovo na sceni jednu evropsku vrijednost koja je, u prethodnom periodu, sve više blijedila – ponovo je na djelu bila evropska solidarnost. Međutim, ta ista solidarnost mora biti pokazana i prema Zapadnom Balkanu. Posljedenje informacije koje stižu jasno nam govore da na jednak način nijesu tretirane Ukrajina i Moldavija i zemlje našeg regiona“, kazao je Koprivica.
S druge strane, kako kaže, “možda je za Crnu Goru otvorena nova šansa i odlaskom jedne neuspješne, 42. Vlade.”
Ako nova parlamentarna većina zaista želi ovaj preokret ona, smatra Koprivica, u najkraćem roku mora pokrenuti dijalog o “svim pitanjima koja su zaustavila naš evropski put.”
Ovdje je, kako ističe, izuzetno važna svijest da Crna Gora ne treba da očekuje prečice ili neke popuste od EU.
„Važno je razumijevanje da nama treba transformisano društvo, i organizovana država koja će se konačno osloboditi navika stečenih u katastrofalnoj tranziciji devedesetih godina. E, zato nam je važno ispunjavanje političkih kriterijuma. A kad dođemo do ovoga cilja, onda će Crna Gora zaista moći da iskoristi to što nema velikih i teško rješivih problema kakve imaju Srbija, Kosovo ili Bosna i Hercegovina“, naglasio je Koprivica.
