Drecun: Crna Gora će sigurno osjetiti ekonomske posljedice sukoba na Bliskom istoku

Crna Gora će sigurno osjetiti ekonomske posljedice sukoba na Bliskom istoku, kazao je u emisiji “Argumenti” ekonomski analitičar Predrag Drecun. Bivši diplomata Miodrag Lekić kaže da to što je rat stigao do Evropske unije predstavlja poseban alarm, te da Crna Gora ne može da se krije “ispod stola”, već da treba da izađe sa opreznim stavom. Politikolog Aleksandar Ćuković smatra da, ukoliko sukob potraje, mi ćemo više biti okrenuti rješavanju posljedica, nego direktnoj ugroženosti bezbjednosti.

Bivši diplomata Miodrag Lekić kazao je da je puno nepoznanica koliko će se širiti, kakav će biti ishod rata sa Iranom, te da nije napravljen precizan plan, jer se ne shvata šta je prvobitni cilj.

“Očigledno je da je Iran potcijenjen vojno. On nije poražen, on uzvraća, čak iznenađuje. Ne zna se je li cilj uništenje postrojenja ili promjena režima. Ako je promjena režima, to je mnogo teže”, kazao je on.

Ističe da je mnogo više pitanja nego izvjesnosti kako će ići rat.

“Pitanje je da li se bombama može postići demokratija. U svakom slučaju, Amerika je ušla u novu avanturu. Ponavlja se nešto što smo već vidjeli, kao da se ništa nije naučilo iz ratova i Iraku, Avganistanu, Siriji gdje su proizvedeni haosi, gdje se vojno doživio poraz. Sad su ušli u veću avanturu”, kaže Lekić.

Niko nema nostalgiju i žal ako dođe do promjene sistema u Iranu koji je autokratski, represivan, ekstremno vjerski, ocjenjuje Lekić, ali, kako kaže, postavlja se pitanje “nesrećnog” međunarodnog prava, da li može da se eliminiše i ubije šef suverene zemlje, autokratske, koja je članica UN-a.

“To je rat koji se širi i koji je stigao do EU, što je poseban alarm”, rekao je Lekić.

Ekonomski analitičar Predrag Drecun kaže da mi jesmo daleko od sukoba ali da treba da pokušamo da se ne dijelimo ko je za Trampa, ko za Iran zbog toga što imamo ranjivu ekonomiju.

“Mi jesmo daleko, ali oružja su velikog dpmeta i može neki projektil da zaluta ukoliko bismo napravili neki faul u čitavom međunarodnom ‘nepravu’ “, kazao je on.

Ističe da će se ekonomske posljedice sigurno osjetiti i u Crnoj Gori.

“Negativne posljedice će se osjetiti prvenstveno kroz cijenu energenata. Mi smo uvozno zavisni i od hrane. Ukoliko bi ovo potrajalo preko tri mjeseca barel bi mogao da ide i do 150 eura. Moreuz utiče i na cijenu osiguranja, transporta. Već od ponedjeljka cijena goriva u Crnoj Gori biće veća 7, 8 centi, da li to možemo direktno vezati za ovu krizu, ne znam, ali bojim se da se tako nešto ne nastavi”, kazao je Drecun.

On je objasnio da to povlači određene efekte.

“Imate energiju, reperkusije na javni budžet i finansije, reperkusije na turizam i trgovinu, na logistiku, investicije. Na kraju na kurs eura u odnosu na dolar. U zavisnosti od dužine trajanja sukoba, mogao bi da se pojavi deficit u budžetu u nekom kratkom roku to bi bilo do 50 miliona, ali ako bi se produžilo, to bi moglo da bude i značajno više”, objasnio je on.

Koliko će trajati rat, po mišljenju Drecuna, zavisi od toga vodi li se protiv režima ili postrojenja.

Politikolog Aleksandar Ćuković kaže da na osnovu onoga što za sad možemo vidjeti ima razloga za neku vrstu opreza, ali ne i za uzbunu.

“Geografska distanca ne mora predstavljati odvojenost od žarišta. Međutim, ako pogledamo način na koji reaguju neke značajne države EU i sama EU, vidimo da imamo disonantnih tonova koje ne možemo tumačiti kao neku vrstu disidentstva unutar EU već kao neku vrstu poziva na rezon zdravog razuma”, kazao je on.

Smatra da je oprez neophodan.

“Ukoliko sukob potraje, mi ćemo više biti okrenuti rješavanu posljedica, nego direktnoj izloženosti i ugroženosti bezbjednosti. Što se tiče našeg regiona, ukoliko rat potraje, prijeti novi talas migranata”, kazao je Ćuković.

Lekić smatra da je ovaj rat prilika za EU da postane značajan međunarodni subjekat, ali da svaka kriza stvara nove probleme oko jedinstva i vodi novoj reorganizaciji. Nije naročito primijetio stav crnogorske diplomatije osim da je Crna Gora stala u zaštitu arpskih zemalja koje su se našle na udaru Irana.

“A preskočena je suština, a to je napad SAD-a i Izraela na Iran. Razumijem da moramo biti oprezni, ali moramo se truditi da razumijemo šta se dešava, da imamo svoj stav, pa i izjavu, da kažem, vrlo opreznu. Naša specifična težina na međunarodnom planu nije velika, bez obzira što smo istorijska zemlja, ali potrebno je izlazaći. Ne možemo da budemo ispod stola. Moramo izaći, moramo da navirimo, da sjednemo na neko skromno mjesto”, rekao je on.

Drecun je posebno izdvojio turizam, kao segment u kojem se mogu javiti najveće posljedice.

“Ukoliko bi došlo do ozbiljnijeg pada, deficit bi mogao da se kreće i do 500 miliona. Mi jednostavno moramo da se pripremimo za sve scenarije, da aktiviramo sve moguće rezerve. Možda treba da radimo na tome da formiramo naftne i robne rezerve”, rekao je on.

Kad već nismo iskoristili koronu, po njegovom mišljenju, ovu krizu treba da iskoristimo da podignemo sopstvenu proizvodnju.

“Jer u poljoprivredi se brzo vraćaju efekti, već za par godina zemlja uspijeva da vrati nešto”, kazao je Drecun.

(RTCG)