DRECUN: Crna Gora može brzo da potone zbog javnog duga, a može i na zelenu granu
Prema posljednjim podacima Vlade, državni dug je u poratu, iznosi milijardu i 940 miliona, i u njega nije uračunat kredit od 809 miliona uzet kod kineske Exim banke za gradnju autoputa, čija otplata kreće 2021, pišu Dnevne novine.
Upitan da li Crna Gora treba da strahuje od rasta javnog duga ekonomski analitičar Predrag Drecun kaže za Radio Antena M da je naš BDP još dovoljno visok te da se još ne nalazimo u crvenoj zoni ali strahovi su kao i optimizam opravdani.
– Hoću da kažem da Crna Gora može vrlo brzo da dođe na zelenu granu a može vrlo brzo i da potone. To je neki usud malih ekonomskih sistema, kao što imaju prednosti imaju i mane. U trenucima privrednog rasta i buma u okruženju mi smo imali suficita i mi smo onda čak mislili da smo riješili svoje privredne probleme. Međutim kriza je žestoko pogodila crnogorsku ekonomiju i onda smo morali da nedostatak direktnih stranih investicijam nadomjestimo sa ovim vrstama zaduživanja kod raznih banaka ili putem emitovanja obveznica, objašnjava Drecun.
Kako je dodao, to je nešto što će nas pratiti i čega je u Vladi posebno svjestan premijer jer njegov apel da se privuku strani investitori prosto liči na vapaj očajnika koga niko ne razumije.
– I zbog toga mislim da je došlo i do krize u vladajućoj koaliciji, odnosno u manjoj članici, zbog toga što neki ljudi shvataju koliko je značaj stranih direktnih investicija veliki za Crnu Goru. Uz realizaciju četiri do pet investicionih projekata javni dug neće biti nikakav problem za Crnu Goru, rekao je Drecun.
Drecun smatra da će početak gradnje autoputa uticati na povećanje BDP-a, kao i realizacija još nekoliko turističkih investicija.
– Tako da sam sa te strane optimista, ali ako se ništa ne uradi onda ćemo se za nekoliko godina naći u vrlo teškoj situaciji, kaže on.
Krajem 2006. spoljni dug naše države je iznosio 701 miliona eura, dok je posljednjeg dana 2014. prešao dvije milijarde eura. Naša država najviše duguje po osnovu euroobveznica i to čak 647 miliona eura.
