Mašine na terenu, klizište još radi i ništa se ne zna

Kretanje tla u mjestu Markovići kod Budve nastavljeno je i juče, a tim problemom bavi se tim stručnjaka, među kojima su geolozi, inžinjeri građevinske struke i projektanti. Njima će se pridružiti i stručnjaci za klizišta iz regiona, kazao je direktor Direkcije za saobraćaj Savo Parača.

Prema njegovim riječima, pripremni radovi za sanaciju već su počeli, na terenu su dvije velike mašine koje rade na raskopima kako bi se što prije mogla uraditi geodetska snimanja i odvesti voda sa jednog dijela klizišta.

“Kada dođemo do sanacije, to će biti najlakša priča. Sada je najveći problem doći do kvalitetnog projektnog rješenja da se to sanira, jer klizište radi. Moramo da radimo velike raskope, da pravimo geološke bušotine i da dođemo do klizne ravni. Kada se to uradi, moramo isprojektovati privremenu sanaciju, a onda i trajnu”, kazao je Parača za Pobjedu.

On je rekao da je trenutni prioritet pronalazak rješenja da se zaustavi i dalje odronjavanje magistrale i time spriječi njeno obrušavanje na selo Mažići. 

Parača je kazao da u Direkciji još nemaju podatke kolika je šteta zbog obrušavanja dijela magistrale, navodeći da procjene neće biti poznate ni u narednih deset dana.

Inžinjer geologije nikšićke Geotehnike Andrija Delibašić za Pobjedu kaže da bilo kakva velika i neplanska aktivnost na terenu može da bude kontraproduktivna s obzirom da je klizište u Markovićima još aktivno.

“Dok god su vidljiva isticanja vode na pojedinim mjestima kod samog početka formiranja klizišta, tj. iznad starog puta Budva-Cetinje, pa do ispod prekida Jadranske magistrale u Markovićima, aktivnosti na terenu mogu da budu u vidu kontrole da se ne stvore neke prirodne barijere za brzi protok vode južno prema moru”, rekao je on.

Delibašić je objasnio da je površinu klizišta teško procijeniti s obzirom da je okolni teren obrastao gustom vegetacijom.

“To ne znači da će za potrebe okonturivanja klizišta biti potrebno detaljno geodetsko snimanje terena zahvaćenog aktivnim klizanjem, kao i dijela okolnog terena koji ima potencijalno nestabilan karakter. Teren se mora malo šire sagledati i proučiti, ali s obzirom da se morgologija nestabilnog dijela terena mijenja iz dana u dan, poželjno je sačekati još nekoliko sušnih dana da se aktivno klizanje umiri, bar u granicama da nije vidljivo golim okom”, objasnio je on.

Da bi se formiralo ovako veliko klizište, kako je dodao Delibašić, neophodan je skup više faktora kao što su morfologija terena, nepovoljne inžinjersko-geološke i hidrološke karakteristike terena, eventualno neki skorašnji zemljotres u neposrednom okruženju, nesmotrena antropogena aktivnost i ekstremni hidrološki maksimum u kratkom vremenskom intervalu, koji je u ovom slučaju izgleda imao presudnu i ključnu ulogu.