Nasilje nad ženama u Crnoj Gori je i dalje problem

Nasilje nad ženama i dalje je ozbiljan problem u Crnoj Gori, poručeno je na seminaru za nosioce pravosudne funkcije i ocijenjeno da predstavnici pravosuđa mogu odigrati ključnu ulogu, tako što će adekvatno odgovoriti na kršenja prava i neće tolerisati izuzetke.

Ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović rekao je da nasilja nad ženama i djecom više nije privatno pitanje, već jasno kršenje ljudskih prava.

„Kad govorimo o rodnoj ravnopravnosti, zaštiti diskriminacije, zaštiti od nasilja u porodici, onda shvatamo da su to ujedno i pitanja ljudskih prava uopšte i da su dio svakodnevnog života svih nas, jer se tiču i pojedinca i društva“, kazao je on.

Numanović je podsjetio da su žene, prema istraživanju koje je radio IPSOS za potrebe Ministarstva i Kancelarije UNDP u junu, septembru i novembru prošle godine, prepoznate kao najčešće žrtve nasilja (do 86 odsto), zatim djeca (57-63 odsto), stari ljudi (pet odsto) i muškarci (četiri odsto).

„Od momenta usvajanja Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, iz godine u godinu, primijećen je povećan broj prijavljenih slučajeva nasilja u porodici i nasilja nad ženama, što pokazuje da se zakon primjenjuje u praksi“, kazao je Numanović.

Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica podsjetila je na osnivanje Đevojačkog instituta ruske carice Marije Aleksandrovne, prve ženske srednje škole, 1869. na Cetinju, navodeći da su, u godinama koje su slijedile, obrazovane mlade žene nalazile put da se izbore za svoje pozicije, prvenstveno u radnom okruženju, zatim i u politici.

„Što je bilo neophodno kako bi se glas za sprečavanje diskriminacije žena i nasilja nad njima čuo što dalje i urodio prvo zakonskim propisima, a nakon toga i konkretnim akcijima u cilju ostvarivanja rodne ravnopravnosti“, rekla je ona.

 Prema riječima Medenice, ta tiha borba žena i dalje traje.

„Još postoji ukorijenjena svijest o predisponiranosti žena za studiranje na određenim fakultetima, obavljanje određenih poslova, ali, za razliku od ranije, danas imamo čvrste zakonske okvire koji obezbjeđuju rodnu ravnopravnost i zaštitu žena od svakog vida nasilja“, dodala je ona.

 Medenica smatra da bi još obuhvatnija i kvalitetnija sudska zaštita žena od raznih oblika diskriminacije i nasilja bila pružena kad bi naši zakoni imali norme kojim se propisuje takozvana pozitivna diskriminacija žena.

„Sadašnje norme polaze od potpune jednakosti muškarca i žene, a time se ipak ostavlja prostor da se diskriminacija javi. Kroz pozitivnu diskriminaciju bi se ispoštovale i međunarodne preporuke“, rekla je ona.

 Medenica je saopštila da o odsustvu svake rodne diskriminacije, kad je riječ o zaposlenima u sudovima, govori činjenica da su, od ukupnog broja sudija u Crnoj Gori, njih 144 žene, odnosno 56,69 odsto, a 110 je muškaraca ili 43,31 odsto.

Šef političkog sektora Delegacije Evropske unije (EU) u Podgorici, Alberto Kamarata, kazao je da su u izvještajima već naveli da rodna jednakost nije u potpunosti zagarantovana u praksi u Crnoj Gori.

„Nakon pune harmonizacije zakona u oblasti antidiskriminacije, naša pažnja će biti na pravosuđu. Drugim riječima – da li pravosudni sistem nudi bolju zaštitu, naročito kroz snažniji sistem za sankcionisanje“, kazao je on.