Država treba da podstiče rađanje

Kada će Ustavni sud razmatrati incijativu troje Kolašinaca za ocjenu ustanovnosti naknada za majke još nije poznato, ali ni dodatne tri  kojima se traži da se preispita da li je ustavno  smanjenje tog prava.

Pravnici se još spore da li je doživotna mjesečna naknada stečeno pravo i da li kao takvo, garantovano, može smanjiti ili ukinuti.

Ustavni sud je krajem decembra prošle godine usvojio inicijativu Gospave Vujisić, Dragoljuba Bukilića i Draginje Rakočević iz Kolašina i pokrenuo postupak za saglasnosti sa Ustavom odredbi Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kojima je priznato pravo na naknadu majkama sa troje i više djece.

Bukilić je bivši funkcioner SNP-a koji je isključen iz partije zbog kršenja discipline. “Vijesti” u Ustavnom sudu saznaju da vijećanje o inicijativi Kolašinaca još nije zakazano.

To je prvobitno bio i stav Nade Drobnjak (DPS), presjednice Odbora za rodnu ravnopravnost Skupštine Crne Gore, koja inicijativu Ustavnom sudu nije podnijela iako je najavljivala.

Advokat Siniša Gazivoda kazao je “Vijestima” da iz dosadašnje prakse Ustavnog suda ne zna ni za jedan primjer da je prihvaćena inicijativa za ocjenu ustanovnosti i pokrenut postupak, a da na kraju nije  ukinut propis ili pojedine odredbe na koje se inicijativa odnosi.

On je pojasnio da postoji konkretna opasnost da i same naknade budu ukinute, s obzirom na to da je Zakonom o Ustavnom sudu u članu 66 propisano da će se “obustaviti izvršenje konačnih pojedinačnih akata donijetih na osnovu zakona za koji je Ustavni sud utvrdio da nijesu u saglasnosti sa Ustavom”.

Međutim, Gazivoda tvrdi da je začuđen odlukom Ustavnog suda da prihvati inicijativu i pokrene postupak za ocjenu ustavnosti, jer po njegovom mišljenju nema ništa sporno u odredbama kojima je uvedeno pravo na naknadu majkama.

On je kazao da razumije da određeni dio javnosti, posebno laičke, smatra da se radi o diskriminaciji, ali da za svako materijalno davanje u socijalnoj i dječjoj zaštiti postoje uslovi i negdje se mora postaviti granica.

“Postavljanje te granice ne znači da su diskriminisani oni koji ne ispunjavaju te uslove. Ukoliko se diskriminacija posmatra tako usko,  onda je svako socijalno davanje i davanje u dječjoj zaštiti neustavno”, pojasnio je Gazivoda.

Advokat kao primjer navodi i dječji dodatak, koji mogu ostvariti samo Zakonom određene kategorije djece, što ne znači da su sva ostala diskriminisana.

“Posebno treba imati u vidu da je Crna Gora po ustavnom određenju država socijalne pravde, kao i da je Ustavom propisana obaveza države da postiče rađanje djece”, zaključio je Gazivoda.

Pravo na doživotnu mjesečnu naknadu ostvarilo je 21.597 žena, a glasovima poslanika vladajuće koalicije one su smanjene za 22 i 25 odsto.

Majkama koje su rodile troje i više djece, a imaju 25, odnosno 15 godina radnog staža, naknade su smanjene sa 336 na 264 eura. Žene koje su rodile najmanje troje djece i na evidenciji nezaposlenih provele minimum 15 godina, primaće od ovog  mjeseca 144, umjesto 192 eura.

Centri za socijalni rad od 17. januara pozivaju majke da daju izjave i potpišu nova rješenja o  umanjenju naknada. Dio opozicionih partija pozvao ih je da ne potpisuju rješenja, dok je advokat Aleksandar Kovačević nedavno “Vijestima” kazao da one ispoštuju propise i da rješenja kasnije osporavaju pred sudovima.

Prema njegovim riječima, stečena prava kao što su naknade za majke i penzije, među posljednjima se mogu mijenjati. Ukidanje naknada, tvrdi Kovačević, bilo bi kao ukidanje penzija ili sklapanja brakova.

Na dnevnom redu inicijative DNP-a, Demokrata i USSCG

Ustavni sud u martu prošle godine odbacio je inicijativu za ocjenu ustanovnosti Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, u dijelu doživotnih naknada, ali iz formalnih razloga. Riječ je o inicijativi I.A. iz Rožaja, koji je 29. decembra 2015. podnio  Ustavnom sudu, da bi je kasnije povukao.

Asocijacija žena Demokratske narodne partije ovog mjeseca podnijela je inicijativu za ocjenu ustavnosti izmijenjenog Zakona kojima se propisuje smanjenje naknada. To su prošle sedmice učinile i Demokrate, a prekjuče i Unija slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG).

(Vijesti)