Đukanović čeka opoziciju do utorka

Ukoliko do tada ne dode jedinstvena opoziciona lista, premijer Đukanović će, prema pouzdanim saznanjima Pobjede, u skladu sa ustavnim ovlašćenjima predložiti listu kandidata za ministre u Vladi.
“Rok od tri, četiri dana je optimalan rok za opoziciju da još jednom pokuša da se dogovori. Ukoliko ne bude dogovora Đukanović će u skladu sa svojim ustavnim ovlašćenjima arbitrirati i predložiti kandidate za rekonstrukciju Vlade”, rekao je Pobjedi izvor iz vrha crnogorske vlasti.
Đukanovićevim odabirom stvorile bi se i formalne pretpostavke za održavanje sjednice Skupštine na kojoj bi bili izabrani novi ministri, usvojen leks specijalas i glasano o povjerenju predsjednika parlamenta Đukanoviću su u utorak veče stigle dvije opozicione liste: jedna koju je predložila opoziciona trojka SDP, Demos i GP URA i druga koju je predložila Socijalistička narodna partija. Obije političke grupacije ulazak u Vladu uslovile su podrškom svojim kandidatima za ministre.
Demos, URA i SDP predlažu Milenka Popovića (člana Savjeta Demosa) za mjesto potpredsjednika Vlade, Gorana Danilovića (Demos) za ministra unutrašnjih poslova, Raška Konjevića (potpredsjednik SDP-a) za ministra finansija i Borisa Marića (NVO Centar za građansko obrazovanje, na prijedlog URA) za ministra rada i socijalnog staranja Paralelno sa ovom listom, SNP je kandidovao Radivoja Rašovića za mjesto ministra poljoprivrede i Veselina Bakića za ministra finansija.
U međuvremenu, iz redova opozicione trojke su najavili da će naknadno predložiti kandidata za ministra poljoprivrede navodeći da sa SNP-om nemaju šta više da pregovaraju. Iako je dio opozicije to očekivao, na jučerašnjoj sjednici Vlade nije bilo konkretne priče o opozicionim listama.
Premijer Đukanović se na kraju sjednice, kako je navedeno u saopštenju, zahvalio ministrima koji će, u zavisnosti od dogovora opozicije o podjeli mandata, uskoro ustupiti mjesta u interesu realizacije političkog sporazuma.
Premijer je ponovio da je apsolutno uvjeren da je ponuda opoziciji da uđe u Vladu korak koji je vlast trebalo da napravi kako bi pokazala odgovoran odnos prema političkoj podijeljenosti, transformisanoj unutar opozicije u nepovjerenje prema institucijama, ali i da je apsolutno uvjeren u izbornu pobjedu, uprkos ustupcima o kojima je riječ.
Krajnji cilj, naveo je premijer, stvaranje budućoj vladi takvih uslova u kojima ona može normalno funkcionisati za razliku od Vlade u ovom mandatu koja je veliki dio energije trošila da državu zaštiti od destrukcije i opozicije i opozicije unutar vlasti, zaključeno je u saopštenju.