ĐUKANOVIĆ: Crna Gora nikad više pod Mojkovcem kao 1916, a nipošto pod Dubrovnikom 1991.!

Premijer Milo Đukanović kazao je, povodom proslave decenije nezavisnosti u Podgoric, da je Crna Gora stasala da se suprotstavi podrivanju svojih državnih temelja i sazrela da se nikad više ne zadesi pod Mojkovcem kao 1916; a tek nipošto pod Dubrovnikom 1991.

Intoniranjem državne himne večeras je, u 20.15 sati, na Trgu nezavisnosti u Podgorici počela centralna proslava jubileja deset godina obnove nezavisnosti i hiljadu godina državnosti Crne Gore.

Predsjednik Vlade rekao je na početku govora da smo ispunjeni ponosom i zadovoljstvom zbog načina na koji smo 2006. obnovili državu.

“Ne dešava se često, na Balkanu posebno, da jedan narod mirnim putem rješava tako složena državna pitanja. Zato je ovaj datum jedan od najznačajnijih u cijeloj crnogorskoj, a možda i balkanskoj istoriji. Vrijeme je potvrdilo moje riječi izgovorene na ovom trgu uoči referenduma – da u Crnoj Gori neće biti poraženih, da ćemo svi biti pobjednici. Potvrđuju to svi uspjesi koje je Crna Gora ostvarila tokom prve decenije svog samostalnog državnog puta”, rekao je Đukanović.

Probuđeno samopoštovanje zbog, kako je kazao, ispravljanja velike nepravde koja nam je nanesena 1918. godine, i obnovljeno nacionalno i državno dostojanstvo, bili su snažan zamajac učvršćivanja stabilnosti na ojačanim multietničkim i multivjerskim temeljima, i izgradnje nove institucionalne arhitekture po evropskim standardima.

“Zato je 21. maj prije jedne decenije bio međaš od kojeg mjerimo korake naše evropske budućnosti. A prvih deset godina obnovljene nezavisnosti vrijeme je burnog ubrzanja istorije”, rekao je Đukanović.

Đukanović je, govoreći o vremenu koje je prethodilo referendum, rekao da je Crna Gora bila pred iskušenjima jer međunarodna zajednica nije bila naklonjena ideji nezavisnosti.

“Uslovi referenduma su nepravedno definisani. Tada zvanična beogradska politika činila je sve da zadrži Crnu Goru u Državnoj zajednici. Pa i u samoj Crnoj Gori, pored političkih struktura koje su se protivile razlazu sa Srbijom, i među suverenistima postojao je izvjestan stepen razočarenja što referendum nije ranije raspisan i nevjerica u iskrenost i istrajnost vlasti da će proces dovesti do kraja. Međutim, uspjeli smo da kroz konstruktivnu saradnju sa Evropskom unijom i prijateljima na svim stranama svijeta obezbijedimo razumijevanje za naše pravo da demokratski izaberemo svoju budućnost, i priznanje rezultata referenduma. Prilika je da im i danas na tome zahvalimo”, dodao je premijer.

Đukanović je ocijenio da je referendum o obnovi nezavisnosti uslijedio kao završni čin dugog i kompleksnog procesa osvješćenja i emancipacije crnogorske politike i crnogorskog društva u cjelini.

“Izazovi i prijetnje kojima je Crna Gora bila izložena u posljednjoj deceniji prošlog i u prvim godinama ovog vijeka učvršćivali su odlučnost za obnovu nezavisnosti. Blok za nezavisnu Crnu Goru, zasnovan na povjerenju u demokratski put obnove države, podsticao je duh slobode i vjeru u pobjedu. On je objedinio sve suverenističke snage u Crnoj Gori i postao snažan kohezioni faktor njene populacije širom svijeta. Probuđeno je samopouzdanje, osnažena slobodarska i državotvorna tradicija, rasplamsale su se patriotske emocije”, naveo je on.

Premijer vjeruje će istoričari i oni koji budu izučavali dramatično i specifično crnogorsko iskustvo tih petnaest godina prepoznati da su temelji obnove nezavisnosti postavljeni u godinama nakon otklona i otvorenog suprotstavljanja nacionalističkoj i ratnoj politici vrha tadašnje zajedničke države.

“Crna Gora se uz mnogo rizika i unutrašnjeg otpora okrenula sebi, svojim nacionalnim interesima, donoseći hrabru odluku da preuzme odgovornost za svoju budućnost. Sa današnje vremenske distance može se sa sigurnošću reći da je 1999. godina bila od presudne važnosti za izbor nezavisnog crnogorskog puta. Takav značaj daje joj odluka o neprihvatanju samouništavajućeg sukoba sa NATO Alijansom, kao i druga, donesena nekoliko mjeseci kasnije, o uvođenju njemačke marke kao sredstva plaćanja u Crnoj Gori. Naš narod je potvrdio svoju i veličinu Crne Gore kada je pod direktnom ratnom prijetnjom primio i zaštitio preko 120 hiljada izbjeglica”, istakao je on.

Sve što je slijedilo, kako kaže, snažilo je kapacitet Crne Gore i njenog političkog vođstva da opreznom i mudrom politikom prihvati i učestvuje u državopravnim aranžmanima koji su se pokazali kao korisne prolazne stanice ka punoj nezavisnosti.

“Danas, sumirajući rezultate u prvih deset godina, možemo ponosno reći da je Crna Gora pouzdan činilac stabilnosti u regionu, i da prednjači na putu evropske i evroatlantske integracije. Razvili smo u međuvremenu institucije koje su neophodne evropskoj državi u ovom vijeku, i u značajnoj mjeri reformisali naslijeđene iz jugoslovenskog vremena. Istorijsko iskustvo nas opominje da su institucije temelj i garancija trajanja države, i pouzdan oslonac vladavine prava, kao najvažnijeg preduslova demokratskog i ekonomskog razvoja svakog društva”, rekao je Đukanović.

Podsjetio je da je prije dva dana potpisan Pristupni protokol sa Sjevernoatlantskim savezom. Vjeruje da će proces ratifikacije i pristupanja Crne Gore Alijansi biti okončan u kratkom roku.

“Spremnost na dalje reforme i uspostavljanje pune vladavine prava nam je obaveza i u zahtjevnom procesu pregovora o pristupanju sa Evropskom unijom. Sadržina i tempo tih pregovora potvrđuju potencijale crnogorskog društva i institucija sistema, i kapacitete da odgovorimo sve zahtjevnijim izazovima na evropskom putu. Taj put jeste dug i kompleksan, ali prelazimo nove dionice sa entuzijazmom, ohrabreni postignutim u relativno kratkom periodu. Nadamo se da će svi aktuelni procesi i izazovi sa kojima se danas suočava Evropska unija u svojoj završnici otvoriti nove mogućnosti i perspektive za naše pristupanje Evropskoj uniji u doglednoj budućnosti. Jer, put Crne Gore je put evropskog razvoja”, poručio je premijer.

Đukanović se osvrnuo i na ekonomski razvoj i napredak koji je Crna Gora ostvarila u prvoj deceniji državne samostalnosti.

“Svi pokazatelji su pozitivni i veoma ohrabrujući: tempo uvećanja BDP, kao i plata i penzija; rast zaposlenosti; priliv direktnih stranih insvesticija; brzina konvergencije sa evropskim nivoom razvijenosti; smanjenje siromaštva i produženje životnog vijeka… Posebnu vrijednost rezultatima na ovom planu daje okolnost da su ostvareni u godinama razarajuće ekonomske i finansijske krize u Evropi i svijetu, čija ograničenja logično trpi i crnogorska ekonomija. S druge strane, svjesni smo da je naša ekonomska i razvojna perspektiva opterećena brojnim naslijeđenim problemima i novim izazovima, od neuravnoteženog regionalnog razvoja do problema nezaposlenosti, posebno mladih ljudi sa fakultetskim diplomama. Zato je unapređenje kvaliteta obrazovanja jedna od krucijalnih pretpostavki dinamičnog demokratskog, ekonomskog i ukupnog državnog razvoja, zapravo pitanje naše budućnosti”, rekao je on.

Decenija nezavisnosti je, smatra, prilika da ozbiljnije sagledamo i našu političku stvarnost. Crnogorske podjele su, kaže on, i dalje aktuelne.

“One su naslijeđene, održavane i podsticane decenijama. Zato, danas se čini još ubjedljivijom ocjena da je referendum o nezavisnosti bio veoma blagotvoran impuls političkom zrijevanju crnogorskog društva. Jer, rezultati kojima se danas ponosimo ne bi bili mogući bez odgovornog prihvatanja referendumskog ishoda od strane svih njegovih učesnika. Zato ovo i jesu zajednički uspjesi cijelog crnogorskog društva”, kazao je on.

Prema njegovim riječima, upravo je 21. maj 2006. godine pokazao da sve velike crnogorske žrtve kroz istoriju nijesu bile uzaludne. Temelji moderne države su, navodi on, duboko ukorijenjeni u slavnoj mojkovačkoj epopeji, u antifašističkom, evropski jedinstvenom Trinaestojulskom ustanku 1941. i zajedničkoj antifašističkoj borbi jugoslovenskih naroda u Drugom svjetskom ratu i poslijeratnom razvoju, kao i u istorijskom “ne“ Četrdesetosme…

“To bi mogla biti i vododjelnička pouka prve decenije nezavisnosti Crne Gore: niti se na drukčijim temeljima crnogorska država mogla obnoviti; niti bi na kakvim drugim osloncima Crna Gora mogla opstati. Zato nas ne brinu pokušaji osporavanja crnogorske državnosti koji dolaze upravo i ovih dana od istih onih koji su i prije deset godina bili protiv obnove nezavisnosti. Stasala je Crna Gora da se suprotstavi podrivanju svojih državnih temelja i sazrela da se nikad više ne zadesi pod Mojkovcem kao 1916.; a tek nipošto pod Dubrovnikom 1991.”, poručio je premijer.

Prva decenija od obnove nezavisnosti je, navodi Đukanović, trenutak kada slavimo našu zemlju, istoriju, kulturu, sjećajući se istaknutih i znamenitih ličnosti koje su, kroz vjekove crnogorskog nacionalnog i državotvornog iskustva, postavili temelje Crne Gore.

“S posebnim pijetetom i poštovanjem se sjećamo i heroja iz naše prošlosti koji su posvetili i žrtvovali svoje živote očuvanju luče crnogorske slobode, državnosti i nezavisnosti, kao i svih koji su u Crnoj Gori, i u dijaspori, od prvog dana, i svih ovih godina, istrajavali na projektu obnove i modernizacije naše države. Njihova pregnuća i lični primjeri će nas uvijek podsjećati na potrebu da slaveći Crnu Goru, njenu slobodu i samostojnost, nikada ne zaboravimo da se nezavisnost mora čuvati, njegovati i afirmisati. Zato je naša proslava Dana nezavisnosti i obilježavanje prve decenije obnove naše državne samostalnosti zapravo podsjećanje da je nezavisnost Crne Gore naša najveća obaveza. Da je vječna Crna Gora”, zaključio je Đukanović.

Tusk na tečnom crnogorskom: Velik ste narod i ostvarićete snove o bogatoj državi

Predsjednik Evropskog savjeta ES Donald Tusk obratio se okupljenima na Trgu nezavisnosti na crnogorskom i pokazao da odlično govori naš jezik.

“Samo oni narodi koji pamte su veliki. Crna Gora slavi deceniju nezavisnosti. Ova nezavisnost je moguća zato što su Crnogorci zapamtili svoju lijepu, a nekad i tragičnu istoriju”, rekao je Tusk na tečnom crnogorskom jeziku.

Kako je rekao o veličini države ne govori prostor, kao što i o veličini naroda ne govori broj.

“Danas kažemo velika Crna Gora, jer o njenoj veličini nijesu odlučili geografske karakteristike, nego hrabrost i mudrost. Bili ste hrabri boreći se za nezavisnost. Nijeste očekivali nikakvu milostinju, već poštovanje i razumijevanja vaših velikih, ali opravdanih ambicija”, istakao je Tusk.

Prema njegovim riječima, Crna Gora danas ima poštovanje cijele međunarodne zajednice.

“Sama hrabrost i ponos nijesu dovoljni, potrebni su mudrost i strpljenje. Pokazali ste da imate i ove kvalitete. Odbranili ste nezavisnost bez žrtava. Pokazali ste da znate da marljivo radite, postali ste simbol uspjeha i to ne samo na regionalnom nivou”, naglasio je on.

Tusk je dodao da Crna Gora zaslužuje više.

“Siguran sam da ćete ostvariti snove o bogatoj Crnoj Gori, pošto ste velik narod”, zaključio je Tusk.

U svečanom programu proslave jubileja učestvuju: Crnogorski simfonijski orkestar pod upravom dirigenta Grigorija Kraska; Crnogorski horski ansambl koji čine studenti Muzičke akademije Univerziteta Crne Gore, učenici Muzičke škole “Vasa Pavić” iz Podgorice; i solisti Olivera Tičević, sopran; Vasa Stajkić, bariton i Miroslav Ilić, harmonika.

Povodom Dana nezavisnosti, u Nikšiću, Podgorici i Baru organizovane su izložbe suvenira sa motivima iz Crne Gore, koje su izradili učenici osnovnih i srednjih škola.

Deseta godišnjica obnove nezavisnosti obilježava se sportskim takmičenjima, muzičkim koncertima, izložbama suvenira s nacionalnim obilježjima i drugim manifestacijama.

(Cdm)