Đukanović o prodaji hotela As: Zaštićeni državni interesi

U ime Socijaldemokratske partije Raško Konjević je Đukanovića pitao da Ii pokrenuta procedura za utvrđivanje odgovornosti nadležnih u Ministarstvu održivog razvoja zbog propusta koji su se desili prilikom potpisivanja Aneksa Ugovora o prodaji hotela AS u Perazića dolu imajući u vidu da je javnost obaviještena da je garancija izdata na vrijednost od tri miliona eura koja je dostavljena nadležnom ministarstvu falsifikovana, a da niko u periodu od dvije godine nije provjerio validnost te garancije, što je, kako je istakao poslanik, uobičajena i obavezna procedura u sličnim situacijama.

“Takođe, koji iznos sredstava bi eventualno država mogla da isplati investitoru nakon raskida tog ugovora i da Ii smatrate da je taj ugovor dovoljno zaštitio interese prodavca, odnosno države Crne Gore”, pitao je Konjević Đukanovića.

Ministarstvo održivog razvoja je 17. februara 2014. godine potpisalo Aneks ugovora sa kompanijom Nega turs (i firmom osnivačem), koja je kupila hotel “As” od HG “Budvanska rivijera” 2002. godine. Jedan od najbitnijih elemenata u odlučivanju za prihvatanje Aneksa ugovora je bankarska garancija naplativa na prvi poziv u iznosu od 3.000.000 eura, kojom je investitor garantovao državi da će do 1. decembra 2015. godine uložiti nekoliko desetina miliona eura u završetak objekta.

“Kako je bilo očigledno da se radi o investitoru koji preko deceniju nije bio u stanju da ispuni preuzete obaveze, nadležni u ministarstvu su morali da obrate posebnu pažnju na validnost izdate garancije”, cijeni Konjević.

Upravo je ta garancija, dostavljena Savjetu za privatizaciju, poslužila kao jedan od osnova za davanje dodatnih rokova investitoru za završetak poslova.

“A svjedoci smo da na hotelu nije urađeno skoro ništa preko dvije godine”, naglasio je Konjević.

Početkom 2015. ministar Branimir Gvozdenović izjavio je da je investitor dao čvrste finansijske garancije da će nastaviti realizaciju i da će se u toku januara i februara obaviti kontrola.

“Zbog moguće štete po državu koja, recimo, značajno prevazilazi iznos budžeta Nacionalne turističke organizacije ili skoro polovinu budžeta samog ministarstva, smatramo potrebnim da se utvrdi odgovornost onih koji su propustili da izvrše provjeru garancije u trenutku kada je dostavljena”, jasno je poručio Konjević.

Đukanović je kazao da je investitor zbog nemogućnosti da obezbijedi bankarsku garanciju domaće banke predložio inostranu Sber banku i priložio pismo u kojem se navodi da je kreditni odbor donio odluku da izda potrebnu garanciju i da će original bankarske garancije biti izdat nakon dostavljanja originala Aneksa 1.

“Ministarstvo održivog razvoja i turizma je u saradnji sa drugim institucijama preduzimalo neophodne radnje u cilju pravilnog regulisanja teksta garancije i provjere boniteta banke izdavaoca. Nakon dobijanja saglasnosti na tekst garancije i potvrde boniteta banke, Ministarstvo je primilo izdatu garanciju. Vizuelni pregled garancije nije ukazivao na bilo kakvu manjkavost ili pokušaj zloupotrebe. Orginalna garancija je dostavljena na zaštićenom papiru sa hologramom i urednim potopisima osoba deklarisanim kao ovlašćena lica banke izdavaoca”, objasnio je premijer.

Nakon ove administrativne faze, dodaje on, investitor je nastavio realizaciju projekta, a komisija koja je naknadno formirana kontrolisala je samo sprovođenje. Onda je Vlada krajem prošle godine konstatovala da se Aneks ugovora ne sprovodi kako je dogovoreno, zbog čega je naložila Ministarstvu da pokrene postupak naplate garancije.

Datum garancije, koji je bio 1. januar 2016. je istekao, pa je Ministarstvo 14. januara uputio dopis Sber banci za plaćanje po predmetnoj garanciji.

“Sber banka je dostavila obavještenje da garancija sa tim registarskim brojem nije izdata od strane ove banke”, kazao je Đukanović, dodajući da su onda crnogorski predstavnici boravili u Moskvi i Sber banci dostavili garanciju sa protestnom notom.

“Imali smo i sastanak sa Sber bankom a ona je obećala da će još jednom provjeriti garancije i dostaviti zvanični odgovor preko ambasade Crne Gore u Moskvi”, kazao je Đukanović.

Ubrzo je stigao i zvaničan odgovor ruske banke-nijesu izdali garanciju za sporni hotel. Zbog toga je nadležno ministarstvo podnijelo prijave protiv investitora.

“Iz navedenih činjenica, po mom mišljenu, nije moguće izvući zaključak da je bilo propusta u slučaju Ministarstva održivog razvoja i turizma koji su se desili prilikom potpisivanja aneksa ugovora, niti prihvatiti konstataciju da je u ovom slučaju došlo do kršenja uobičajene i obavezne procedure u sličnim situacijama, jer, makar po mom saznanju, niti u jednom prethodnom slučaju država nije preduzimala neke dodatne procedure, nitije imala pak nekih sličnih situacija”, cijeni premijer.

Opomenut ovim, prvim slučajem u prethodnih 15 godina od privatizacije u Crnoj Gori, Savjet je zadužio potpredsjednika Vlade Vujicu Lazovića definiše dodatan postupak kontrole bankarskih garancija.

“O iznosu sredstava koje je država dužna da isplati investitoru sada nije moguće govoriti. To će biti predmet vještačenja u eventualnom sudskom sporu kada do njega dođe. Treba imati u vidu da Vlada smatra da bi eventualnu krivicu za raskid ugovora morao da snosi investitor. Jasno je da se Vlada dodatnim sredstvom obezbjeđenja dovoljno zaštitila. Nažalost, pokazalo se da u institucionalnom mehanizmu države  Crne Gore ne postoji razrađena procedura dodatnih kontrola validnosti i vjerodostojnosti izdatih garancija. Zato je moguće olako uprijeti prstom u bilo koga pojedninačno, ili bilo koju instituciju pojedinačno, u ovom slučaju Ministarstvo. Ministarstvo je uglavnom obavilo onaj posao koji je predviđen”, kazao je Đukanović.

U ime kluba samostalnih poslanika Mladen Bojanić je premijera pitao koje aktivnosti, u skladu sa Planom privatizacije za 2016. godinu, preduzimaju Vlada i Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte u cilju pripreme i sprovođenja tendera za privatizaciju HG Budvanska rivijera AD Budva i da li je dio tih aktivnosti i nedavni neuspješni pokušaj uknjiženja hotela AS u Perazića dolu u korist bivšeg vlasnika – HG Budvanska rivijera AD.

“Zbog čega je Vlada odustala od javne prodaje hotela AS nakon raskida ugovora”, pitao je Bojanić.

Đukanović je kazao da do sada, iako se HTP Budvanska rivijera nalazi u planu privatizacije za 2016. godine, još uvjek nijesu preduzimane pripremne radnje za privatizaciju ovog preduzeća.

“Na drugoj strani, postupak raskida ugovora sa investitorom treba posmatrati kao aktivnost prodavca da shodno odredbama ugovora i zakonu, usljed neispunjenja ugovornih obaveza kupca, zaštiti svoje interese i nije ni u kakvoj vezi sa privatizacijom Budvanske rivijere”, ocijenio je Đukanović.

Premijer je kazao da je osnovni ugovor o regulisanju međusobnih odnosa učesnika u kupoprodaju hotela As, predviđao javnu prodaju hotela u slučaju njegovog raskida.

“Aneks broj 1 predviđa garanciju od tri miliona eura kao sredstvo obezbjeđenja za neizvršenje obaveze i njenu naplatu kao ugovornu kaznu. Aneks ne isključuje pravo na naknadu štete čime je interes države pravno zaštićen. Vlada je procijenila da uvođenje bankarske garancije predstavlja unapređenje vladine pozicije u odnosu sa investitorom. Pravo da se zahtijeva javna prodaja ne predstavlja dovoljno obezbjeđenje naplate, pri čemu je evidentno da je način sprovođenja javne prodaje regulisan zakonom”, istakao je Đukanović.

(cdm.me)