Ekonomisti upozoravaju: Crna Gora može povećati BDP za trećinu za 10 godina, ali bez rasta produktivnosti nema uspjeha
Crna Gora bi u narednih deset godina mogla povećati BDP po stanovniku za trećinu i približiti se nivou od 70 odsto prosjeka Evropske unije, ali će ostvarenje tog cilja zavisiti od rasta produktivnosti, kvaliteta investicija i odgovornog upravljanja javnim dugom.
U nastavku Montenegro in the EU konferencije koju su organizovali Center for Finance i Privredna komora Crne Gore pod pokroviteljstvom Predsjednik Crne Gore upriličen je panel posvećen podsticanju rasta produktivnosti i ekonomske transformacije. Moderator panela je bio Željko Bogetić, akademski direktor Konferencije
Johannes V. Fedderke, profesor Državnog univerziteta Pensilvanije tokom svoje prezentacije otvorio je pitanje sa kojim modelom rasta će Crna Gora ući u proces pristupanja.
Žoka Kočan, vodeća ekonomistkinja EBRD-a govorila je o direktnim stranim investicijama i trendovima koji su zabilježeni na Zapadnom Balkanu.
“Kada je riječ o Zapadnom Balkanu, značajan dio priliva stranih direktnih investicija (SDI) i dalje odlazi u sektore relativno niske složenosti, kao što su prerada drveta, tekstilna industrija i slično. To je, u prosjeku, slika za cijeli Zapadni Balkan. Ako bismo posmatrali samo Crnu Goru – s obzirom na visoku koncentraciju greenfield investicija u turizmu, nekretninama, građevinarstvu, kao i u sektoru obnovljivih izvora energije – njen profil bi najviše podsjećao na profile zemalja kao što su Dominikanska Republika, Hrvatska, Grčka, Jordan, Letonija ili Bugarska. Smatram da, ako postoje dvije ključne pouke koje možemo izvući iz iskustva novih država članica EU, jedna od njih je da – posebno u slučaju malih ekonomija – svega nekoliko velikih investicionih projekata može donijeti ogromnu promjenu. Druga pouka – koja se, čini mi se, nadovezuje na neke od stavova iznijetih ranije jutros – jeste da bi trebalo promišljenije pristupati tome koje sektore i koje geografske lokacije želimo da privučemo kao destinacije za strane investicije. Ranije smo čuli dosta zabrinutosti u vezi sa regionalnim nejednakostima. Takođe, potrebno je posvetiti više pažnje fazi nakon realizacije investicije, odnosno osigurati uspostavljanje veza između stranih i domaćih preduzeća. Time se omogućava prenošenje tehnologije, stručnog znanja i upravljačkih praksi na širi ekosistem kompanija – navela je Kočan.
Posebnu prezentaciju putem video poziva održao je Džejms Robinson, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2024. godine. Robinson je ukazao na probleme sa kojim bi se Crna Gora mogla suočiti prilikom tranzicije u EU.
Konferenciju je u ime Center for Finance zatvorio dr Igor Lukšić, bivši premijer i ministar finansija Crne Gore.
“Imali smo mnogo izvrsnih učesnika, pa se zaista nadam da bi ovo mogao biti početak niza konferencija koje bi Crna Gora, iz godine u godinu, mogla da ugosti i na kojima bi se stanje moglo provjeriti u odnosu na realnost. Nadam se da neće proći mnogo vremena do našeg ponovnog susreta, kada ćemo razgovarati o tome šta je u međuvremenu urađeno, razmijeniti zapažanja i vidjeti da li smo slijedili dobre primjere – ili smo možda ostali na istom mjestu, propustivši neke važne prilike. Dakle, nadajmo se da ćemo slijediti dobre primjere i veoma ozbiljno shvatiti izvrsne savjete koje smo čuli od svih učesnika, uključujući i profesora Robinsona, čija su zapažanja bila zaista, zaista odlična” poručio je Lukšić.
