Premijer Duško Marković, predsjednik Skupštine Ivan Brajović i predsjednik Demokratske partije socijalista Milo Đukanović, između ostalih, nalaze se na crnoj listi Kremlja crnogorskih državljana kojimaje zabranjen ulazak u Rusiju, saznaje Pobjeda iz više diplomatskih izvora.

Zamolnica

Iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova je najavljeno da će biti poslata zamolnica ruskom ministarstvu da im se dostavi spisak nepoželjnih osoba kako bi se izbjegla situacija koja se desila poslaniku Miodragu Vukoviću. Međutim, prema informacijama Pobjede,  Moskva nema obavezu, a ni namjeru, da objelodanjuje listu nepoželjnih osoba iz Crne Gore. Izvor Pobjede blizak ruskoj diplomatiji tvrdi da su na crnoj listi svi članovi Vlade, poslanici crnogorskog parlamenta, njih 46 koji su glasali za Protokol o pristupanju NATO, kao i direktori većih državnih kompanija…

“Spisak sadrži imena najmanje 70 lica i zvanična Moskva će se striktno pridržavati „crne liste“ na aerodromskim pasoškim kontrolama. Čak su provjeravani i poslanici Demokratskog fronta na svojim putovanjima”,  rekao je izvor Pobnjede.

Dnevni list Dan objavio je u jučerašnjom izdanju da su na crnoj listi i članovi Predsjedništva DPS-a, njih 14, što znači i premijer Duško Marković, ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić, potpredsjednik Vlade Milutin Simović. Informacija ,,Dana“ potvrđena je Pobjedi iz diplomatskih izvora.

Osim čelnika I brojnih funkcionera DPS-a, na crnoj listi su i poslanici Socijaldemokratske partije predvođeni Rankom Krivokapićem, bez obzira na to što bojkotuju parlament, pridružujući se i stavovima Demokratskog fronta koji podržava zvanična Moskva.

Direktori

Na crnoj listi Kremlja se, prema saznanjima Pobjede, nalaze i brojnih direktori velikih kompanija u Crnoj Gori za koje se pretpostavlja da su imenovani ili da su bliski vlasti.

Iz Moskve nije bilo zvaničnih najava ko bi se sve mogao naći na crnoj listi, ali je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova saopštila da je zabrana ulaska crnogorskim državljanima „recipročna mjera“.

“Nije tajna da se Crna Gora od samog početka priključila sankcijama EU, uključujući i personalne. Uvijek smo govorili da ostavljamo pravo da preduzimamo recipročne mjere, kako je to prihvaćeno u evropskoj praksi”,  navodi se u izjavi Zaharove. Ona je dodala da će Crnoj Gori biti dato odgovarajuće razjašnjenje.

Sankcije Evropske unije, koje je podržala Crna Gora, uvedene su 2014. godine nakon ruske agresije na Ukrajinu i odnose se na zabranu putovanja i zamrzavanja imovine 149 funkcionera Rusije i Ukrajine sa Krima. Sankcije su potom proširene u nekoliko krugova preko odluka Evropskog savjeta.

Sankcije oštrije nego prema državama EU

Osim zabrane putovanja u Crnu Goru najvišim državnim funkcionerima, sankcije Moskve prema Crnoj Gori se odnose na zabranu uvoza poljoprivrednih proizvoda, ali i vina.

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je još 2016. dekret kojim se produžava embargo na crnogorske poljoprivredne proizvode do kraja decembra 2017. godine.

Sankcije takvog intenziteta su oštrije nego prema nekim evropskim državama.

Pobjeda