Evo koliko bi koštala izgradnja 94 kilometra gasovoda - Volim Podgoricu

Evo koliko bi koštala izgradnja 94 kilometra gasovoda

Za izgradnju gasovoda u Crnoj Gori dužine 94,1 kilometar i šest pratećih postrojenja potrebno je 118,7 miliona eura, 3,5 godina gradnje navodi se u inoviranoj listi prioritetnih infrastrukturnih projekata, koju je u subotu nakon sjednice objavila Vlada, piše Pobjeda.

Gasovod (IAP i TAP) bi, kako se takođe navodi u dokumentu, išao od Hrvatske, preko BiH, Crne Gore i dalje za Albaniju.

Projekat je prepoznat od strane Energetske zajednice i ENTSOG-a kao važan činilac evropske gasne infrastrukture i nalazi se na njihovoj PMI listi. Za sada je urađeno samo idejno rješenje. Treba uraditi idejni projekat na osnovu sprovedenih istražnih radova, elaborat o

eksproprijaciji zemljišta, revidirati studiju izvodljivosti i uraditi glavni projekat objašnjeno je u dokumentu.

Mjere

Prečnik cijevi gasovoda trebalo bi da bude 800 DN, a maksimalni dozvoljeni pritisak 70 bara.

U Master planu gasifikacije Crne Gore s izvještajem o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu i smjernicama za planiranje prioritetnih investicija, koje je Vlada usvojila ranije, navodi se i računica za kompletnu gasifikaciju dužine 570 kilometara. Za nju je, po procjenama, potrebno od 303 do 394 miliona eura.

Izrada Master plana odobrena je u sklopu desetog poziva Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

U planu se analiziraju IAP, gasovodi na obalnom području, ali i Cetinje Podgorica, prema Nikšiću i do Berana.

“Tri varijante trase prenosnog gasovoda do Podgorice i od nje ka sjeveru razmatrale su se u pogledu uticaja na okolinu i pitanja budućih izdavanja dozvola. Sve tri varijante počinju kod IAP-a jadransko-jonski, ali na različitim priključnim mjestima, pa se spajaju blizu Cetinja i idu prema Goljemadima. Dužina gasne mreže izračunata je za svako naselje. Prvo su razmatrani ogranci ka Podgorici i Nikšiću. Prikazani su i priobalni kraći ogranci prema Ulcinju, Tivtu, Kotoru i Herceg Novom. Drugi veći dio sistema bazira se na velikom ogranku prema Podgorici koji se proteže na sjeveroistok do Berana. Od tog magistralnog gasovoda odvajaju se transportni cjevovodi prema svim opštinskim centrima u centralnoj i sjevernoj Crnoj Gori”, objašnjeno je u dokumentu.

Ako se izgrade svi gasovodi prema većim opštinskim centrima, kako je procijenjeno, očekuje se da će potrošnja prirodnog gasa do 2040. narasti na 588 mcm. Podsjećaju da potencijalna neposredna potrošnja gasa u Crnoj Gori iznosi do 287 miliona kubika u 2013. koja je bazna godina.

Cijene

Ocijenjeno je da će izgradnja sistema uveliko zavisiti od finansijske održivosti IAP sistema.

“Očekivana referentna vrijednost tarife za prenos gasa je 2,5 eura cts/m3. Ako se lokalne  prenosne linije smatraju odvojenim od IAP-a, tada je prenosna tarifa za sve modele viša. Tarifa izračunata sa svim velikim potrošačima i proizvođačima energije je 3,83 eura cts/m3 što je 45 odsto više od referentne. Prva faza razvoja lokalnog prenosnog sistema treba se usredsrediti na obalna područja, potom ogranak prema Podgorici, a zatim prema Nikšiću. Razlika prenosne tarife za ogranke Podgorica i Nikšić relativno je mala, što znači da se obje dionice mogu razvijati istovremeno. Razvoj obalnog prenosnog sistema povećaće ukupnu tarifu za prenos gasa za 13 odsto, ogranka Podgorica za 38 odsto, a za Nikšić za 46 odsto. S optimiziranom tarifom prenosa od oko 2 eura cts/m3, razvoj IAP obalnih prenosnih sistema i interkonekcije Podgorica trebao bi biti konkurentan za tržište snabdijevanja pod procijenjenim ulaganjem i tržišnim uslovima”, navedeno je, između ostalog, u dokumentu.

KAP i Željezara nijesu uključeni u računicu

Potencijal potrošnje gasa Željezare Nikšić i Kombinata aluminijuma procijenjen je na oko 100 miliona kubika godišnje.

“Međutim, zbog velikih nesigurnosti za budućnost ove dvije relativno velike industrije, naročito KAP i činjenice da industrijski proizvodi ne bi bili konkurentni na međunarodnom tržištu prema sadašnjim cijenama gasa, njihova potrošnja nije uzeta u obzir u analizama u okviru Master plana gasifikacije”, navodi se u dokumentu.

Ekološka rekonstrukcija TE

U plan prioritetnih projekata uvrštena je i ekološka rekonstrukcija postojećeg bloka TE Pljevlja.

“TE trenutno ne zadovoljava granične vrijednosti emisija azotnih i sumpornih oksida, čvrstih čestica kao ni kriterijume kvaliteta otpadnih voda koje se ispuštaju u recipijent. Da bi se ispunili zakonima propisani uslovi zaštite životne sredine i dobila dozvola za dalji rad ovog postrojenja, neophodna je redukcija sumpornih i azotnih oksida u izlaznim dimnim gasovima, čvrstih čestica, prečišćavanje otpadnih voda, ukloniti azbest iz pogona, zamijeniti pomoćno gorivo teški mazut sa lakim lož uljem, modifikovati postojeći hidraulični transport pepela i šljake prevođenjem istog na malovodni”,  navodi se u dokumentu.

Prilikom nedavne posjete ministarke ekonomije Dragice Sekulić Pljevljima najavljeno je da se očekuje da će do kraja godine idejni projekat za ekološku rekonstrukciju biti urađen. Projekat će biti rađen fazno, u tri etape. To znači da će taj blok faktički narednih 20 godina moći da radi u punom kapacitetu. A sa izgradnjom bloka II biće to kompletna valorizacija jednog veoma dobrog energetskog kompleksa u Crnoj Gori.

U energetsku efikasnost do 109,7 miliona eura

U poboljšanje energetske efikasnosti u javnim objektima do 2025. planirano je da se uloži 109,7 miliona eura.

Do kraja prošle godine uloženo je 30,2 miliona u 41 zdravstveni i obrazovni objekat objašnjeno je u dokumentima objavljenim nakon sjednice Vlade.

Bolje napajanje podrška turizmu

U obezbjeđivanje boljeg napajanja turističkih regija u Crnoj Gori i stvaranje uslova za priključenje i plasman energije iz obnovljivih izvora vjetroelektrane Krnovo i Možura, planirano je ulaganje od preko 48 miliona eura.

U prioritetne projekte su uvršteni gradnja trafostanice na Luštici sa priključnim kablovima, izgradnja dalekovoda Vilusi

“Herceg Novi i rekonstrukcija trafostanice na Vilusima, dalekovoda Lastva Kotor, rekonstrukcija dalekovoda Lastva Tivat i Lastva Budva, izgradnja dalekovoda Virpazar Ulcinj i trafostanice na Žabljaku. Samo za pojedine projekte u okviru segmenata postoji urađen idejni projekat, dok su ostali na nivou idejnog rješenja”, napominje se u dokumentima.

Slične Objave

Back to top button
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com