Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića i Crnogorski PEN pokrenuli peticiju, zahtijevaju njegovo puštanje iz pritvora

Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića i Crnogorski PEN centar pokrenuli su peticiju sa zahtjevom da se bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić pusti iz pritvora, ocjenjujući da njegov višegodišnji pritvor nije zasnovan na pravnim, već na političkim razlozima. Upozoravaju da bi nastavak takvog postupanja mogao imati ozbiljne posljedice po vladavinu prava, ljudska prava i demokratski poredak u Crnoj Gori.

Njihovu peticiju prenosimo u cjelosti

Milivoje Katnić, bivši glavni specijalni tužilac Crne Gore, politički je zatvorenik. Njegov magnum crimen je to što je 2016. godine, otkrio plan i aktere međunarodne zavjere – koju su eksplicitno potvrdili, između ostalih, i Aleksandar Vučić predsjednik Srbije, Majk Pens, potpredsjednik SAD, Boris Džonson, premijer Velike Britanije – planiranu na dan parlamentarnih izbora. Katnić je rukovodio hapšenjem i procesuiranjem većine aktera planiranog državnog udara: oficira ruske vojne službe GRU, jednog penzionisanog srpskog policijskog generala, dvojicu poslanika Skupštine Crne Gore, Andriju Mandića i Milana Kneževića, i još desetak zavjerenika, srpskih i crnogorskih državljana.

Na narednim parlamentarnim izborima 2020. godine, u Crnoj Gori je pobijedila politička koalicija čiji su temeljni dio sačinjavale proruske stranke zavjerenika Mandića i Kneževića. Nova vlast je ubrzo krenula u hapšenje i procesuiranje političkih protivnika, koji su na referendumu za nezavisnost 2006. godine, pripadali indipendističkom bloku. Tako je u potonjih pet godina, koristeći oprobane metode diktatorskih i hibridnih režima, pritvoreno, optuženo, uhapšeno, sudski procesuirano, uz permanentnu medijsku demonizaciju, nekoliko desetina bivših funkcionera, prozapadnih suverenista, nezavisnih intelektualaca, kritičkih novinara, funkcionera i članova Crnogorskog centra, PEN kluba, građanskih aktivista…

Posebni tretman režima u scenariju političkih progona, hapšenja, pritvaranja, montiranih sudskih procesa, upravo ima Milivoje Katnić. On je optužen da je kao glavni specijalni državni tužilac – jedan od najmoćnijih ljudi u državi – postao član međunarodne narko bande, takozvanog Kavačkog klana, čijih je nekoliko desetina najistaknutijih članova procesuirano i uhapšeno upravo po nalogu Milivoja Katnića, kao glavnog specijalnog tužioca!?

Napominjemo da je Milivoje Katnić, prije prijevremenog penzionisanja i hapšenja, imao besprijekornu činovničku biografiju, bez ijednog detalja koji je u suprotnosti sa propisima i profesionalnom etikom. Stoga, svi dostupni podaci o njegovom hapšenju ukazuju da je u pitanju nezakoniti, osvetnički čin onih ideoloških centara i političkih struktura koje su planirale da 16. oktobra 2016. godine, započne građanski rat, kako bi se spriječila namjera Vlade Crne Gore, da mala jadranska republika postane punopravna članica NATO.

Milivoje Katnić je u istražnom zatvoru dvadeset i šest mjeseci: suđenja se beskrajno prolongiraju, iz raznih razloga: dodaju se brojni svjedoci i mijenjaju optužbe. Nakon dodatne optužbe za ratni zločin, tužilaštvo se sjetilo da pozove u pomoć – suđenje je dobilo ukus rijaliti programa – iračkog Amerikanca, Džozefa Asada. Tužilaštvo sada optužuje bivše specijalne tužioce da su od Asada htjeli izvući priznanje na nezakoniti način, kakvo odgovara tužbi!? Korišćenje ovih argumenata, nije poznato na javnim sudskim procesima od sloma totalitarnih ideologija dvadesetog vijeka.

Ovakav scenario ima samo jedan cilj: da teško bolesni sedamdesetogodišnji Milivoje Katnić umre u zatvoru. Katnićevom smrću tužioci i njihovi nalogodavci ostvarili bi dvostruku korist: ne bi morali pisati osuđujuću presudu, koja će u budućnosti biti još jedna teška hipoteka ovom marionetskom režimu, a i utolili bi osvetničku strast za štetu koju im je nanio bivši glavni specijalni tužilac.

Ne postoji, dakle, nijedan opravdan, racionalan razlog, zbog kojega bi se nastavila agonija Milivoja Katnića u pritvoru: kao što je njegova mogućnost bjekstva ili uticaj na svjedoke.

Stoga, mi doljepotpisani, zahtijevamo od nadležnih organa crnogorskog pravosuđa, da Milivoja Katnića puste iz istražnog zatvora, da se do pravosnažne presude brani sa slobode, na način kako to odrede nadležni organi.

Jer, smrt u zatvoru ovog čovjeka, koji je u jednom ključnom trenutku savremene crnogorske istorije, spriječio krvavi unutrašnji rat s nesagledivim nacionalnim i međunarodnim posljedicama, nanio bi veliku moralnu, društvenu i političkom štetu Crnoj Gori, i ukupnom stanju ljudskih prava u regionu Balkana i Mediterana.

Potpisnici Peticije:

1. Milorad Popović, književnik, predsjednik Foruma za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića
2. Vukić Pulević, akademik
3. Boris A. Novak, prof. dr, ppredsjednik Međunarodnog PEN-a, Slovenija
4. Adnan Čirgić, prof. dr, predsjednik Crnogorskog PEN centra
5. Senad Pećanin, advokat, Bosna i Hercegovina
6. Ilija Vujošević, prof. dr
7. Anto Nobilo, advokat, Hrvatska
8. Boro Vučinić, ambasador
9. Sreten Vujović, ppredsjednik PEN-a Crna Gora
10. Tarik Guenersel, književnik, član internacionalnog borda PEN-a, Turska
11. Aleksandar Radoman, doc. dr, dekan FCJK
12. Elifa Kriještorac, aktivistica Amnesty International, Njemačka
13. Danilo Kalezić, politički analitičar, saradnik na UCG
14. Saša Mrduljaš, prof. dr politikologije, Hrvatska
15. Daniel Galay, kompozitor, predsjednik društva za kulturu Jidiš jezika, Izrael
16. Boban Batrićević, profesor, ppredsjednik PEN-a Crna Gora
17. Momčilo Radulović, predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori
18. Enver Kazaz, prof. dr, Sarajevo
19. Danilo Marunović, reditelj i producent
20. Željko Perović, ambasador
21. Oleksandra Matviichuk, predsjednica Center for civil liberties, Ukrajina
22. Dušan Šarotar, pisac, Slovenija
23. Dragana Tripković, književnica, predsjednica FCJK
24. Anđe Kapičić, dr. istoričarka
25. Andreu Mas, publicista i novinar, Katalonija
26. Blagota Eraković, pozorišni reditelj, akademik
27. Marija Krivokapić, prof. dr
28. Branislav Radulović, prof. dr, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore
29. Alek Barović, dr, politikolog
30. Ahmed Burić, pisac, Bosna i Hercegovina
31. Novak Adžić, istoričar
32. Mijo Adžić, akademski slikar
33. Lazar Aković, advokat
34. Miodrag Miško Bajković, arhitekta
35. Dino Bajramović, novinar, Bosna i Hercegovina
36. Tomica Bajšić, predsjednik Hrvatskog centra PEN-a, Hrvatska
37. Vladimir Bogdanić, aktivista za ljudska prava, Hrvatska
38. Nevenka Bogojević–Gluščević, prof. dr
39. Danilo Burzan, novinar
40. Borislav Cimeša, književnik
41. Ranko Ćetković, politikolog, Zagreb
42. Svetlana Čabarkapa, filolog
43. Jovan Čavor, dr, Okland, Novi Zeland
44. Srđan Čović, diplomirani ing. elektrotehnike
45. Radovan Damjanović, profesor
46. Igor Drecun, ekonomista
47. Čedo Đukanović, predsjednik Udruženja Crnogoraca Slovenije, Ljubljana
48. Branislav Brano Đuranović, mašinski inženjer
49. Roman Đuranović, slikar, građanski aktivista
50. Vladimir Đuranović, redovni profesor, slikar
51. Danijela Đurđević, predsjednica udruženja Regina Elena, Perugia
52. Slavko Đurđić, novinar
53. Nik Gašaj, akademik
54. Sanja Gluščević, dr
55. Maja Drakić Grgur, prof. dr
56. Vojin Golubović, doc. dr
57. Veselin N. Ivanović, akademik
58. Velibor Ivanović, građanski aktivista
59. Slobodan Jovanović, publicista
60. Željko Jovović, književnik
61. Branislav Kaluđerović, dr, hirurg
62. Milorad Katnić, prof. dr
63. Ivana Katnić, prof.dr
64. Nataša Katnić, pravnica
65. Radan Katnić, ekonomista
66. Radomir Katnić, ekonomista
67. Aleksandar Konatar, magistar ekonomije
68. Damjana Konatar, ekonomistkinja
69. Božidar Konatar, magistrant na FVU
70. Veseljko Koprivica, novinar
71. Žarko Krivokapić, novinar
72. Kaćuša Krsmanović, novinarka
73. Tanja Knežević, politikolog
74. Nebojša Kuburović, novinar
75. Vladimir Laković, ekonomista
76. Hajdana Lompar Huter, Centar za građanska prava
77. Marko Ljubić, novinar, Hrvatska
78. Jelena Marković, profesorica književnosti
79. Marjan Marković, advokat
80. Milan Marković, dr, prodekan FCJK
81. Milenko Mito Marković, građanski aktivista
82. Nebojša Marković, advokat
83. Dragica Milić, pravnica
84. Miloš Mijović, ekonomista
85. Milutin Mijović, bibliotekar, FCJK
86. Miljenko Mitrović, novinar, Zagreb
87. Ljubomir Mudreša, akademik
88. Marina Mugoša, Mr, pravnica
89. Petar Mugoša, ekonomista
90. Jadranko Nikčević, dipl. inž. maš.
91. Pavle Novaković, građanski aktivista
92. Marija Orlandić, doc. dr
93. Ivana Pajović, građanska aktivistkinja, Centar za građanska prava
94. Musić Svetlana Pajović, građanska aktivistkinja, Centar za građanska prava
95. Adnan Pejčinović, profesor književnosti, Tuzla
96. Ljubomir Pejović, prof. dr
97. Branimir Pofuk, novinar, Zagreb
98. Ivan Poček, građanski aktivista
99. Jelena Poček, ekonomista
100. Marko Poček, producent
101. Božidar Proročić, književnik
102. Ivan Piper, dr
103. Ljubo Radović, predsjednik Saveza Crnogoraca Hrvatske, Hrvatska
104. Ljubomir Raković, advokat
105. Milena Radulović, sekretar FCJK
106. Marija Radunović-Pejović, doc. dr
107. Šerbo Rastoder, akademik
108. Primož Repar, književnik, Ljubljana
109. Ivana Rondović, politikolog
110. Jadranka Selhanović, dr, istoričarka
111. Faiz Softić, književnik, Luksemburg
112. Tanja Srkulić, književnica
113. Željko Stamatović, diplomata, New York
114. Ferid Šarkinović, filozof
115. Elena Terzić, dr, Zagreb
116. Čedomila Vujošević Đurđić, pjesnikinja i novinarka
117. Ivana Vujović, turizmolog
118. Dragana Vuković, pravnica
119. Svetlana Vuković, pravnica
120. Zoran Vuković, pravnik
121. Zoran Vulević, književnik, pisac
122. Majda Šahman Zaimović, doc. dr
123. Božidar Bobo Zeković, dipl. mašinski ing