Francuska sjutra bira predsjednika

Gotovo 49 miliona Francuza sujtra izlazi na prvi krug predsjedničkih izbora, a prema procjenama anketa javnog mnjenja očekuje se pobjeda duela kao i na prethodnim izborima 2017 – centriste Emanuela Makrona i kandidatkinje ekstremne desnice Marin Le Pen.

Mjesecima favorit u anketama, Makron koji je u predizbornu kampanju ušao najkasnije, posljednjih nedjelja se suočava sa smanjenjem jaza u odnosu na Marin Le Pen, čija pobjeda više nije nezamisliva, a takva pobjeda bi predstavljala presedan u Francuskoj Pete republike.

Ukupno 12 kandidata nadmeće se u prvom krugu, dok analitičari procjenjuju da će odziv birača biti manji nego obično, jer je predizborna kampanja bila blijeda i održana u velikoj sijenci rata u Ukrajini.

Ove godine prvi put neće biti izborne noći na francuskoj privatnoj televiziji TF1, koja je po tradiciji do sada bila jedina televizija koja poslije zatvaranja birališta prati rezultate i dovodi analitičare u studio. Ovog puta je ta izborna noć skraćena do 21.30, poslije čega će biti prikazana poznata francuska komedija “Posjetioci”.

Francuska na nacionalnom planu suočena je sa potpunom podjeljenom ljevicom i tromom desnice, tako da ankete pokazuju da bi Makron u prvom krugu osvojio oko 26 glasova, a Le Penova oko 22 odsto. Makron bi u drugom krugu pobijedio Le Penovu sa 53 odsto glasova, a ona bi dobila 47 odsto.

Analitičari smatraju da je Le Penova povećala svoju popularnost govoreći o kupovnoj moći i brigama Francuza, ali i zbog sve manje popularnosti kandidata takođe ekstremne desnice Erika Zemura (Eric Zemmour).

Dok je Zemur ponavljao anti-imigracione i anti-islamske teme, Le Penova se fokusirala na kupovnu moć obećavajući hitne mjere kao što je ukidanje poreza na dodatu vrijednost (PDV) na određene proizvode.

Zemur je manje popularan od početka ruske invazije na Ukrajinu i zbog ranije pozitivnih stavova o predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu i neuvjerljivom stavu o prihvatanju ukrajinskih izbjeglica. Zemur je inače ranije često bio sudski gonjen zbog kontroverznih izjava. On je 2011. godine osuđen za podsticanje rasne diskriminacije, a 2018. za podsticanje mržnje prema muslimanima.

Na trećem mjestu u prvom krugu izbora se očekuje lider radikalne ljevice Žan-Lik Melanšon (Jean-Luc Melenchon), sa oko 17 odsto glasova. Kandidatkinja desnice Valeri Pekres (Valerie Pecresse), i Zemur dobili bi po devet odsto glasova.

Valeri Pekres, koja je prije par mjeseci viđena kao ozbiljniji kandidat Makronu, išla je na kartu da bi osvježenje za Francusku bilo da je vodi žena. Međutim, ostala je bez zvanične podrške bivšeg desničarskog predsjednika Nikole Sarkozija (Nicolas Sarkozy), čija je bila ministarka za budžet.

Ostali kandidati bi osvojili oko i ispod pet odsto glasova.

Predsjednik se u Francuskoj bira neposrednim glasanjem, u dva kruga, ukoliko nijedan kandidat nije osvojio većinu u prvom krugu.

Šef države se bira za mandat od pet godina, koji može samo jednom da se ponovi.

U Francuskoj u petak u ponoć je počela predizborna tišina koja će trajati do nedjelje uveče u 20.00 po zatvaranju birališta.

Drugi krug izbora zakazan je za 24. april.