Danas se navršava godina rada vlade premijera Duška Markovića, koja je po ocjeni vlasti u znaku mini buma ekonomije, uz očekivani rast od preko četiri odsto, što je najbolje u regionu, a u samom vrhu zemalja EU. Godina će, kažu oni, ostati zapamćena po intenzivnim radovima na autoputu i dobrim mjerama fiskalne konsolidacije.

Opozicija ovoj godini nalazi sijaset mana, uz ključnu ocjenu da ekonomski bum ne dopire do građana koje, kako kažu, vlast samo dodatno zadužuje i povećava namete, poput skoka PDV od januara naredne godine na 21 odsto… Opozicija, osim sporadično, još nije izašla sa detaljnim stavom o godini za nama. Za razliku od nje, premijer Marković, potpredsjednik za ekonomsku politiku Milutin Simović i ministri, detaljno su analizirali učinak.

Dobri rezultati

Po njihovim ocjenama, mjere fiskalne konsolidacije daju dobre rezultate, a istovremeno nijesu usporile rast. Već su objelodanili da u 2018. neće uvoditi nove mjere štednje, ali i jasno saopštili da neće odustati od primjene postojećih.

“Posvećenost sprovođenju ovih mjera obezbijediće smanjenje deficita javnih finansija i stvaranje suficita od 2020. godine, kao i opadajući trend javnog duga od 2019. Zbog toga, istrajaćemo na punoj primjeni postojećih mjera fiskalne konsolidacije. Vlada je odlučna da nastavi sa odgovornom javnom potrošnjom, daljim smanjivanjem biznis barijera i kreiranjem povoljnog poslovnog ambijenata, jačanjem fiskalne discipline, naplatom poreskog duga, suzbijanjem neformalne ekonomije, efikasnijim korišćenjem evropskih pretpristupnih fondova, snažnijom podrškom preduzetništvu, sprovođenjem reformi obrazovanja”,  kazao je nedavno potpredsjednik Simović.

Iz Vlade navode da je godinu obilježio visok rast, koji je u drugom kvartalu sa 5,1 odsto bio među pet najviših u Evropi, iza Malte, Rumunije, Irske i Estonije. Za devet mjeseci smanjen je deficit budžeta na 2,7 odsto BDP, što je, kako ocjenjuju iz Vlade, niže od plana.

“Osim fiskalne konsolidacije, rastu u najvećoj mjeri doprinosi gradnja autoputa Bar Boljare. Rast ekonomije proteklih mjeseci pratio je i rast u građevinarstvu, gdje je vrijednost građevinskih radova porasla 45,3 odsto. U prvoj polovini godine rast u oblasti vađenja rude i kamena je 125 odsto, kao rezultat povećane eksploatacije uglja i boksita. Neto priliv stranih investicija je povećan 22 odsto, naplaćeno je do 10. novembra 1,3 milijarde eura poreza, što je 4,2 odsto više, a kroz reprogram duga 19,9 miliona eura, dok se do kraja godine očekuje naplata još tri miliona”, saopštavaju iz Vlade.

Iz Ministarstva turizma najavljuju rekordan prihod, koji će premašiti milijardu eura. Bilježi se i rast prometa putnika na aerodromima od 17 odsto u prvih devet mjeseci, veći prevoz robe željeznicom i pretovar u lukama.

U Vladi kažu da bilježe bolje rezultate u zapošljavanju i povećanju izvoza, ali ne kriju da nijesu zadovoljni i da će tražiti efikasnija rješenja.

Izazovi

Podaci Zavoda za zapošljavanje zaključno sa avgustom pokazuju da je broj zaposlenih veći za 3,6 odsto ili 6.314 novih radnih mjesta. Aktuelna stopa nezaposlenosti je 22,9 odsto i tražimo način da je spustimo ispod 20 odsto najavili su nedavno čelnici vlasti.

Planiraju promjenu modela rasta, koji se u najvećoj mjeri zasniva na investicijama. Iz Ministarstva finansija su saopštili da se radi na diverzifikaciji ekonomije, kako bi se smanjila uvozna zavisnost i podstakao izvoz. Da bi obezbijedili kontinuitet rasta i amortizovali eventualne rizike, iz Vlade najavljuju da će zadržati konkurentne poreske stope i nastaviti realizaciju mjera, posebno u oblasti energetike, turizma, poljoprivrede, kao i saobraćaja… Usvojen je budžet za narednu godinu od dvije milijarde eura, uz najavu da neće biti za potrošnju.

Premijer Duško Marković je nedavno saopštio da dosadašnji rezultati Vlade daju za pravo da vjerujemo da se mnogo brže možemo primaći standardu najrazvijenijih zemalja Evrope.

Za razliku od premijera, opozicija ne vidi tu brzinu.

NATO podstiče razvoj

Premijer Marković je nedavno na sastanku sa stranim investitorima podsjetio da je Crna Gora u ovoj godini ostvarila jedan od najvažnijih spoljnopolitičkih prioriteta poslije nezavisnosti članstvo u NATO.

To je, kako je ocijenio, dalo nove prilike za razvoj i rast ekonomije i nova zapošljavanja. I ekonomski analitičari članstvo u NATO vide kao mogućnost za rast ekonomije.

“Treba raditi na afirmaciji ulaska u NATO. Dolazak velikih investitora iz Velike Britanije, Francuske ili SAD podigao bi povjerenje u našu investicionu destinaciju”,  kazao je nedavno za Pobjedu ekonomski analitičar Predrag Drecun.

Potvrde iz svijeta

Svjetska banka, MMF, Evropska komisija, rejting agencije, prepoznali su napredak ekonomije i u posljednjim izvještajima poboljšali izglede za našu zemlju. Šef Misije MMF u Crnoj Gori Martin Petri ocijenio je da je za samo godinu napravljen veliki napredak u ekonomiji. Na listi Svjetskog ekonomskog foruma Crna Gora je napredovala pet mjesta, na 77. poziciju među 137 zemalja. Potvrda je stigla i od kreditne agencije Mudiss, koja je krajem septembra povećala rejting Crne Gore na B1 sa stabilnim izgledom, a Standard i Purs je u oktobru promijenila izgled rejtinga iz ,,negativnog“ u ,,stabilan“, uz očuvanje ocjene B+/B. Iz Vlade ne kriju zadovoljstvo ocjenama sa važnih međunarodnih adresa.

To znači da su analitičari agencija naše mjere na stabilizaciji javnih finansija ocijenili dobrim i izrazili povjerenje u očuvanje pozitivnog trenda navode iz Vlade.

Pobjeda