Više od 100 porodica i preživjelih golootočkih žrtava podnijeće tužbe protiv Crne Gore ukoliko ih država u najskorije vrijeme i zvanično ne rehabilituje i obešteti za prtrpljene patnje i višegodišnja zlostavljanja. Prema najavama, oni bi mogli tražiti i do 40 eura po danu provedenom u logoru za političke neistomišljenike. A ako se zna da su u prosjeku ljudi na Golom otoku boravili od dvije do tri godine, odšteta za samo njih 100 mogla bi premašiti četiri miliona, piše Dan.

Treba li pominjati da je ovakvih slučajeva u Crnoj Gori više od 3.000, te da je ovaj problem riješen u ostalim bivšim jugoslovenskim republikama. Porodice smatraju da primjeri iz Hrvatske i Slovenije mogu biti dobar osnov, ako ne pred domaćim sudovima, a ono sigurno pred sudom u Strazburu.

Milan Radović iz Građanske alijanse smatra da odmah treba reagovati na ove najave, prije nego što dođe do tužbi.

“Crna Gora je krenula u ovu priču Deklaracijom iz 1992. godine, a 2006. godine je usvojila Rezoluciju Savjeta Evrope o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih režima. Međutim, u praksi ništa nijesmo uradili na priznanju patnji i kršenja osnovnih ljudskih prava ljudi nevino utamničenih u ovom ozloglašenom logoru za političke neistomišljenike. Crna Gora bi trebalo da reaguje prije najavljenih tužbi i da sama pokrene pitanje moralne i materijalne rehabilitacije žrtava Golog otoka”, ocijenio je Radović.

Da bi ovaj vid traženja pravde golootočkih žrtava potpuno ispraznio državni trezor pokazuju i zvanični podaci nekadašnjeg Saveznog sekretarijata za unutrašnje poslove SFRJ. Prema tim podacima, u junu 1963. godine bilo je 16.101 zatvorenika 15.173 muškaraca i 928 žena, od kojih je tokom izdržavanja kazne stradalo 413.

Po zvaničnim podacima, najviše zatvorenika je bilo iz Srbije, 44 odsto, a na drugom mjestu su Crnogorci sa 21,5 odsto. U poređenju sa brojem stanovnika, Crnogoraca je bilo najviše, jer je u Crnoj Gori bilo izraženo prorusko raspoloženje.

U Hrvatskoj su pojedine žrtve koje su vodile privatne parnice isplaćene 40 eura po danu. U Srbiji je odšteta puno manja. U Srbijije je rehabilitovano 2.146 ljudi, dok su sudovi odbili 64 zahtjeva za vraćanje časti i ugleda. Komisiji za obeštećenje obratio se 81 bivši golootočanin, a 215 zahtjeva podnijeli su i bračni drugovi, odnosno djeca zatvorenika ioji su u međuvremenu preminuli. Tokom 2012. godine bilo je 2.146 rehabilitovanih.

DAN