Gore lokacije velikih solarnih projekata: Mještani i vatrogasci sumnjaju na podmetanje, da li policija i tužilaštvo rade svoj posao?

Dok se vatrogasci nedjeljama bore sa požarima na području Nikšića i Cetinja, provjera lokacija požarišta i zvanične dokumentacije o velikim solarnim elektranama pokazuje niz konkretnih geografskih poklapanja: požari su evidentirani u Bogetićima i Broćancu, gdje je planirana solarna elektrana M Energy od 385 MW, u Lastvi gdje je planiran solarni kompleks Montečevo od 400 MW, kao i u Vraćenovićima, gdje je Agencija za zaštitu životne sredine ove godine dala saglasnost za solarnu elektranu od 100 MW.

Istovremeno, mještani i vatrogasci za pojedine požare javno izražavaju sumnju da su namjerno izazvani, dok je ekološki aktivista Aleksandar Dragićević otišao korak dalje: tvrdi da je istraživanjem utvrdio da se najmanje tri požara dešavaju tamo gdje su planirani veliki projekti solarnih i vjetroelektrana i najavio da će dokumentaciju predati policiji.

Dragićević: Policiji ću dostaviti dokumentaciju o sumnjivim požarima

Solarna elektrana kod Bogetića nije na zaštićenom području Ostroškog manastira

Požar u neposrednoj blizini Manastira Ostrog, vatrogasci na terenu

Ove činjenice ne dokazuju da su požari izazvani zbog energetskih projekata, ali broj poklapanja, zajedno sa javno iznesenim sumnjama na podmetanje, otvara pitanje koje bi policija i tužilaštvo mogli egzaktno provjeriti: koje su katastarske parcele izgorjele i da li se nalaze unutar zahvata planiranih energetskih projekata?

Dragićević: „Neki od tih požara su investitorski požari“

Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević kazao je da ove godine postoji „ogroman problem sa piromanima i namjernim podmetanjem požara“, navodeći kao primjer Vraćenoviće, gdje je, prema njegovim riječima, požar bio podmetnut.

Još ozbiljnije su njegove tvrdnje o mogućoj vezi pojedinih požara sa budućom namjenom prostora.

„Neki od tih požara su investitorski požari, poput onoga u Momču, ovdje u Kučima, ili na Velestovu na Cetinju, čak i u Bijelim Poljanama“, kazao je Dragićević.

Zbog tih navoda pozvan je u policiju.

„Zbog mojih navoda i istraživanja pozvan sam od Uprave policije da dam izjavu u svojstvu građanina, gdje ću dostaviti svu dokumentaciju koju imam da dokažem da se makar tri požara u Crnoj Gori dešavaju tamo gdje će biti veliki projekti solarnih i vjetroelektrana“, rekao je Dragićević.

Perović: Opožarena područja mogu se povezati sa planovima za solarne elektrane

Na isti problem ukazao je i Aleksandar Perović iz NVO Ozon.

„Opožarene lokacije možemo sve dovesti u vezu sa kandidaturom Natura 2000, kopnena područja možemo dovesti u vezu sa planiranim izgradnjama solarnih elektrana na ovom području, tako da ima puno prostora za tužilaštvo i ljudima koji se bave bezbjednošću, pogotovo što imamo od vatrogasaca stalno informaciju da se većinom radi o namjerno izazvanim požarima“, kazao je Perović.

Dakle, više nije riječ samo o pitanju koje se postavlja na društvenim mrežama. Dvojica ekoloških aktivista javno traže provjeru, a Dragićević je zbog svojih tvrdnji već pozvan u policiju.

Bogetići i Broćanac: požari na dvije od tri lokacije solarnog projekta od 385 MW

Prema istraživanjima koje je uradio VOP, jedno od najkonkretnijih poklapanja nalazi se na području Čeva, između Nikšića i Cetinja.

Za solarnu elektranu kompanije M Energy, maksimalne snage oko 385 MW, određena je lokacija površine oko 13 miliona kvadratnih metara, odnosno 1.300 hektara.

Zvanična dokumentacija locira projekat u KO Ubli na teritoriji Cetinja i KO Bogetići i KO Broćanac na teritoriji Nikšića.

Agencija za zaštitu životne sredine upravo na tim lokacijama vodila je postupak za solarnu elektranu od 385 MW, dok je za projekat izdata i građevinska dozvola.

Tokom aktuelne požarne sezone među požarištima su evidentirani Bogetići i Broćanac.

To znači da se dvije od tri katastarske opštine u kojima se nalazi projekat M Energy pojavljuju i među lokacijama požara.

Postoji još konkretnije podudaranje.

U tehničkoj dokumentaciji koja je bila osnov za izdavanje građevinske dozvole nalazi se „Projekat geotehničkih istraživanja za potrebe izgradnje solarne elektrane M Energy u Bijelim Poljanama, KO Ubli, opština Cetinje i KO Bogetići i Broćanac, opština Nikšić“.

A upravo su Bijele Poljane nedjeljama bile jedno od najvećih požarišta na ovom području.

To još ne dokazuje da su izgorjele konkretne parcele na kojima treba da budu postavljeni solarni paneli. Za takav zaključak potrebno je preklopiti službeni požarni perimetar sa parcelama navedenim u građevinskoj dozvoli.

Lastva: požar na prostoru na kojem je planiran Montečevo od 400 MW

Drugo veliko poklapanje nalazi se na Cetinju.

Vlada je kompaniji Sun Horizon izdala urbanističko-tehničke uslove za solarnu elektranu snage do 400 MW, na prostoru od približno 5,2 miliona kvadratnih metara.

Lokacija projekta obuhvata KO Lastva, KO Čevo i KO Prentin Do.

Riječ je o projektu Montečevo, za koji je sa CGES-om već potpisan ugovor o priključenju na prenosni sistem. Za njegov priključak predviđena je i izgradnja 400 kV razvodnog postrojenja Čevo.

Tokom velikih avgustovskih požara vatrogasci su se istovremeno borili sa vatrom u Lastvi Čevskoj, kao i na širem području Čeva.

Dakle:

solarni projekat – KO Lastva, Čevo i Prentin Do;

požarište – Lastva Čevska.

Identičan naziv područja nije dovoljan za tvrdnju da su gorjele projektne parcele, ali predstavlja konkretan osnov za provjeru katastarskog preklopa.

Vraćenovići: požar u istoj KO u kojoj je odobrena solarna elektrana od 100 MW

Treći slučaj je posebno pogodan za egzaktnu provjeru.

Agencija za zaštitu životne sredine je 18. marta ove godine kompaniji Agenos Energy dala saglasnost na Elaborat procjene uticaja za izgradnju solarne elektrane SE Vraćenovići, instalisane snage 100 MW.

EPA je u rješenju navela nekoliko stotina konkretnih katastarskih parcela, sve u KO Vraćenovići, opština Nikšić.

A početkom septembra među aktivnim požarištima pojavili su se upravo Vraćenovići.

Dragićević je otišao dalje i javno ustvrdio:

„Prekjuče je podmetnut požar na Vraćenovićima i oni su morali da povuku ljude 50 kilometara sa požarišta u Bijelim Poljanama da idu tamo.“

Prostornu činjenicu nije teško provjeriti: država već ima spisak parcela SE Vraćenovići, a trebalo bi da raspolaže i granicom opožarene površine.

Preklapanjem ta dva podatka može se dobiti odgovor da li je požar zahvatio zemljište namijenjeno elektrani od 100 MW.

Klenak: mještani vidjeli ljude prije požara, vatrogasci takođe sumnjaju na podmetanje

Posebno ozbiljna svjedočenja stigla su iz Klenka u Banjanima, gdje je veliki požar ugrozio kuće i imovinu mještana.

Mještanin Zdravko Zečević kazao je da su mještani nekoliko sati prije izbijanja požara primijetili neke ljude na tom području i da sumnjaju da je požar podmetnut.

Sumnju nijesu izrazili samo mještani.

Petar Dževerdanović iz nikšićke Službe zaštite i spašavanja kazao je da i vatrogasci sumnjaju da je požar podmetnut.

Klenak se nalazi u Banjanima, prostoru na kojem se razvija više velikih solarnih projekata, među kojima su SE Petrovići od oko 60 MW, SE Tupan od 90 MW i SE Vraćenovići od 100 MW.

Međutim, za Klenak trenutno nema dovoljno dokaza da se tvrdi da je požar zahvatio konkretne parcele nekog od tih projekata. Upravo zato je posebno značajno utvrditi tačku nastanka požara i njegov perimetar.

Zakon zabranjuje prenamjenu opožarenih šumskih površina 20 godina

Pitanje gdje je tačno gorjelo nije važno samo zbog utvrđivanja eventualnog krivičnog djela.

Crnogorski Zakon o šumama propisuje posebno pravilo za zemljište uništeno požarom: promjena namjene opožarenih šumskih površina može se izvršiti najranije nakon 20 godina od nastanka požara.

Međutim, nedavno usvojene izmjene i dopune Zakona o OIE predviđaju “preovlađujući javni interes” za obnovljive izvore energije, a na opasnost ovakvog rješenja je upozoravano, dok su zaštitni amandmani koje je podnio poslanik Boris Mugoša odbijeni od vladajuće većine.

Za sada, još je neizvjesno kakav će biti status opožarenih područja na lokacijama gradnje vjetro i solarnih elektrana. Ukoliko to bude argument za, recimo, izbjegavanje procjene uticaja, ili neki drugi status projekate koji investitorima štedi novac i skraćuje procedure, to će biti više nego jak argument u kom pravcu istraga treba da ide.

Nakon gašenja požara ima mnogo posla za policiju i tužilaštvo. Šteta po državu će se mjeriti neprocjenjivom vrijednošću izubljenih šuma, flore i faune, a u novcu stotinama miliona eura. Nakon požara mora postojati precizan i javno provjerljiv trag: šta je gorjelo, koje parcele su zahvaćene, kakav je njihov pravni status bio prije požara i kako su evidentirane nakon njega.

Tužilaštvu ne trebaju pretpostavke – trebaju mu četiri baze podataka

Postoji jednostavan način da država najveći dio sumnji potvrdi ili isključi.

MUP i vatrogasne službe raspolažu podacima o požarištima i intervencijama.

Uprava za gazdovanje šumama treba da evidentira opožarene šumske površine.

Uprava za nekretnine ima katastarske parcele.

EPA, Ministarstvo prostornog planiranja, Vlada i CGES raspolažu dokumentacijom o lokacijama velikih energetskih projekata.

Preklapanjem tih podataka može se egzaktno utvrditi: gdje je požar počeo – koje parcele je zahvatio – ko je njihov vlasnik – kakva je bila namjena zemljišta – da li se parcela nalazi u zahvatu solarne ili vjetroelektrane.

Činjenice koje su već javno dostupne opravdavaju takvu provjeru, na značajnom broju lokacija:

Bogetići i Broćanac – investitor M Energy, 385 MW.

Lastva – investitor Sun Horizon/Montečevo, 400 MW.

Vraćenovići – investitor Agenos Energy, 100 MW.

Uz to imamo Bijele Poljane, koje se pojavljuju i u tehničkoj dokumentaciji M Energy i među najvećim požarištima, te Klenak gdje mještani i vatrogasci javno sumnjaju na podmetanje.

Dragićević najavljuje da će policiji dostaviti dokumentaciju za najmanje tri slučaja. Perović javno kaže da ima „puno prostora za tužilaštvo“.

Postoje konkretna poklapanja, svjedočenja o mogućem podmetanju i javne tvrdnje aktivista da posjeduju dokumentaciju, i sada pitanje više nije da li postoje razlozi za provjeru – nego da li su ih policija i tužilaštvo provjerili.

Ekipa VOP-a