Marović: Sve što mi nađu u bilo kojoj banci, poklanjam neprijateljima

“Sve što nađu u bilo kojoj banci od bilo kojeg člana moje porodice, sve poklanjam mojim neprijateljma, da finansiraju svoje aktivnosti protiv mene i mojih prijateljima”, rekao je Marović danas.

Beogradski magazin Newsweek objavio je da je Marovićeva supruga na švajcarskom računu imala 3,8 miliona dolara. 

Dokumenti iz švajcarskog ogranka banke HSBC u posjedu međunarodne grupe novinara otkrivaju da je supruga Svetozara Marovića, visokog crnogorskog funkcionera i bivšeg predsjednika Državne zajednice Srbije i Crne Gore, imala 3,8 miliona dolara na računu u ovoj banci 2006/2007. godine.

On to nije prijavio u svom imovinskom kartonu.

Marović je 2006. godine prijavio stan, porodičnu kuću i zemljište, poslovni prostor u vlasništvu supruge, kćerkin automobil, pa čak i umjetničke slike i biblioteku sa 4.200 naslova.

Crnogorski dnevnik “Dan” prošle godine je izvijestio da je državno Tužilaštvo ispitivalo Marovića o porijeklu njegove imovine. Tužilaštvo je izjavilo da se protiv Marovića ne vodi istraga.

Crnogorski Zakon o sprečavanju sukoba interesa nalaže javnim funkcionerima da na dan stupanja na funkciju, tokom i godinu dana nakon napuštanja funkcije podnesu izjavu o svojoj i imovini bliskih članova porodice. Marović je izjave redovno podnosio, ali ni u jednoj nije naveo milione u Švajcarskoj.

Đorđina Marović, je jedan od preko 100.000 klijenata švajcarskog ogranka banke HSBC, do čijih podataka je došao Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara (ICIJ), preko francuskih novina Le Monde. ICIJ je podatke podijelio sa novinarima istraživačke mreže Organized Crime and Corruption Reporting Project (OCCRP) i drugih medija.

Dokumenti, koji su procurili u javnost, daju uvid u švajcarski bankarski sistem koji je decenijama obavijen velom tajnosti. Među ostalim klijentima su članovi kraljevskih porodica, političari, javne ličnosti i poslovni lideri iz preko 200 zemalja.

Dokumenti sadrže podatke o računima nešto više od 80 klijenata sa prostora bivše Jugoslavije. Iznos na računu Đorđine Marović je među najvišim kad su u pitanju političari i zvaničnici iz regiona. Marović i njegov sin Miloš (31), su imali pristup računu, navodi se u dokumentima.

Račun je otvoren 6. februara 1998. godine. U dokumentaciji se ne navode iznosi na računu iz prethodnih godina. Sve što je poznato je maksimalni iznos depozita iz 2006/2007. godine od 3,8 miliona dolara. Đorđina je Švajcarcima kao zvaničnu adresu navela Ulica Dositejeva bb u Budvi. Istu je adresu Marović prijavio u imovinskom kartonu iz 2006. godine.

Po zvanju filozof, Marović (59), obavlja javne funkcije od 1990. godine kada je izabran za člana predsjedništva tadašnje Republike Crne Gore. Bio je i poslanik, a tri puta je izabran za predsjedavajućeg Skupštine Crne Gore, uključujući i 1998. godine, kada je švajcarski račun otvoren. Marović je bio prvi i jedini predsjednik Državne zajednice Srbije i Crne Gore koja je postojala od 2003. godine do 2006. godine. Nakon raspada Jugoslavije, Srbija i Crna Gora su 1992. godine osnovale Saveznu Republiku Jugoslaviju. Crnogorci su 2006. godine na referendumu izglasali nezavisnost. Obavljao je i dužnost potpredsjednika Vlade Crne Gore od 2008. do 2010. godine. Već duži niz godina je potpredsjednik vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS).

Iznos njegovih primanja do 2006. godine nije poznat. U imovinskom kartonu iz 2006. godine Marović je naveo da je zarađivao 1.769 eura mjesečno kao poslanik u Skupštini i predsjednik upravnog odbora jednog javnog preduzeća. Njegova supruga nije bila zaposlena.

Sa takvim primanjima i bez troškova ovom bračnom paru bi trebalo 140 godina da zarade 3,8 miliona dolara.

U dokumentaciji HSBC se ne navodi porijeklo njenih miliona. Banka je kao njeno zanimanje upisala uvoz/izvoz rashladnih materijala i automobilskih djelova. Prema podacima iz crnogorskog registra privrednih subjekata, Marović i njegova supruga u tom periodu nisu imali firmu koja se bavila tom djelatnošću.

Svetozar Marović: Sve što nađu, poklanjam mojim neprijateljima

“Pročitao sam u štampi, a to ne bi zasluživalo moje komenatre, kada ne bih imao odgovornost prema javnost majući u vidu izvore tih informacija koji su ciljano u jednoj alijansi aktiviranog zla, ako smijem tako reći, protiv nekih ljudi u Crnoj Gori”, naveo je Marović.

“Postoji moja obaveza prema mojoj porodici, mojim priojateljima i mojoj partiji. Sve što nađu u bilo kojoj banci od bilo kojeg člana moje porodice, sve poklanjam mojim neprijateljma, da finansiraju svoje aktivnosti protiv mene i mojih prijateljima. Sa radošću ću učestvovati u tome da vidim kako će potrošiti taj novac, u inače aktiviranom zlu. Ali sa druge sttrane, moja obaveza je da ću angažovati svoje prijatelje advokate koji će preduzeti pravne aktivnosti protiv svih učesnika u ovoj vrsti prezentacije neistina i laži i uključiću i one koji prenose i one koji su dali izvore. Nadam se, ili ovdje ili u inostranstvu naći istinu”, izjavio je na pitanje novinara nakon svjedočenja u predmetu Košljun..  

Zaboravljena imovina

Iako je njegova imovina znatno veća od njegovih primanja, iz imovinskih kartona i katastarskih dokumenata se vidi da 3,8 miliona dolara nisu jedina imovina koju Marović nije prijavio i objasnio.

Prema imovinskom kartonu iz 2006. godine, Marović je posjedovao stan u Budvi, kuću i 20.500 kvadratnih metara zemljišta u selu Krimovica u blizini Kotora, istorijskog grada na obali Jadranskog mora. Njegova supruga je posjedovala poslovni prostor u Budvi, a njegova kćerka auto.

Međutim, prema podacima iz registra do kojih su tada došle crnogorske dnevne novine “Vijesti”, Marović nije prijavio još tri stana i poslovni prostor u vlasništvu njegove tada nezaposlene dvadesetogodišnje kćerke Milene. Imovina se nalazila u ulici Dositejeva bb u Budvi, gdje je Marović imao prijavljeno prebivalište. Milena je bila navedena kao vlasnik trosobnog stana od 98 kvadratnih metara i kancelarije u prizemlju od 18 kvadratnih metara. Na prvom spratu u istoj zgradi posjedovala je stan od oko 100 kvadratnih metara, dok je u potkrovlju posjedovala još jedan stan od 90 kvadratnih metara.

Prema podacima iz registra Marović tada nije posjedovao zemljište dok njegova supruga nije posjedovala poslovni prostor.

U naredne dvije i po godine Marović nije obavljao javnu funkciju i nije podnosio imovinske kartone.

Njegova supruga je 2009. godine prijavila mjesečnu platu od 370 eura, iako nije navela radno mjesto i poslodavca.

Godinu kasnije navela je posao u Upravi carina. I pored skromne plate, njena imovina se u međuvremenu značajno povećala. Pored poslovnog prostora, sada je posjedovala stan u Podgorici od 85 kvadratnih metara i još jedan u Budvi od 22 kvadrata. Nema podataka da je ovu imovinu naslijedila. Mada je po zakonu obavezna, Komisija za sprečavanje sukoba interesa rijetko provjerava istinitost podataka navedenih u imovinskim kartonima.

Lokalni moćnici

U Budvi, opštini sa najvrjednijim zemljištem na crnogorskoj obali, Marovićeva porodica je praktično činila „vlast u sjeni“ kad su u pitanju glavni građevinski investicioni projekti.

Tokom procvata gradnje u Budvi 2000-ih Marovićev brat Dragan bio je na čelu opštinskog Sekretarijata za investicije dok je njegova strina Mirjana Marović bila načelnica područne Uprave za nekretnine. Njegova kćerka Milena bila je pripravnik u kabinetu predsjednika Opštine. Od 2010. godine zaposlena je kao menadžer Opštine. Ona je i član Opštinskog odbora DPS-a.

MANS, vodeća antikorupcijska organizacija u Crnoj Gori istraživala je 2008. godine Marovićev uticaj u građevinskom lobiju i objavila podatak da je on preko rodbine bio povezan sa 20 privatnih kompanija, od čega se njih 10 bavilo građevinarstvom i nekretninama.

Mjesec kasnije, u januaru 2011. godine Marović je prepisao stan u Budvi i kuću u selu Krimovica na biznismena Zorana Mugošu u zamjenu za pozajmicu u iznosu od 500.000 eura. Marović i Mugoša su potpisali fiducijarni ugovor prema kojem Mugoša nije bio ovlašten da proda ili na neki drugi način otuđi Marovićevu imovinu.

Marovićev sin je takođe na Mugošu prebacio svoj stan u Budvi potpisivanjem ugovora o prodaji.

Na Jazu i Mrčevom polju se održavaju koncerti velikih muzičkih zvijezda, uključujući Rolling Stones i Madonnu.

Marovići 2012. kupili kuću i zemljište za 300.000 eura

U januaru 2012. godine, Marovićeva supruga je kupila 800 kvadrata zemljišta uključujući i kuću od 200 kvadrata u Budvi za 300.000 eura. Iste godine, Opština Budva je izdala građevinsku dozvolu za novu zgradu na zemljištu koja će biti dvostruke veličine.

U skladu sa ugovorom o naknadi za uređenje zemljišta, Đurđina Marović je platila paušalni iznos od preko 68.000 eura za komunalije. Prema dokumentima, dodatni troškovi izgradnje će iznositi još najmanje 300.000 eura. Marović nikada nije prijavio ovu dodatnu investiciju Komisiji za sprečavanje sukoba interesa.

Od 2014. godine Marovićeva supruga je penzionisana i ima mjesečnu penziju od 380 eura.

 Luksuzni vodeni park na Toplišu sada posao za  tužioce 

Marović i njegov sin bili su uključeni u dva vrlo kontroverzna poslovna aranžmana 2006. i 2007. godine.

U martu 2006. godine iz Opštine Budva su najavili da će španska kompanija izgraditi prvi vodeni park u regionu u blizini brda Topliš. Međutim, umjesto Španaca kao investitor se pojavila firma Numerico Trading Limited sa Kipra, u vlasništvu Marovićevog sina Miloša i Dragana Bećirovića. Dragan je ubijen ispred svoje kuće u Budvi 2011. godine. U sklopu aranžmana firma Numerico Trading je od opštinskih vlasti dobila u zakup 50.000 kvadratnih metara zemljišta na period od 20 godina.

Aneksom ugovora opštinska vlast se takođe obavezala da će garantovati kredit od 1,6 miliona eura koji je ova firma podigla kod NLB Montenegro banke. Isti projekat je finansirala još jedna banka – Prva banka, koju kontroliše porodica premijera Mila Đukanovića. Početkom 2007. godine, Prva banka je odobrila kredit od dva miliona eura kompaniji Moninvest u vlasništvu Marovića. Vodeni park nikada nije izgrađen, a Opština Budva je ostala sa dugom od 1,6 miliona eura. Nejasno je gdje je otišao novac.

Tužilaštvo je otvorilo istragu u ovom slučaju, ali nije izvjesno kad će ona biti okončana. Brojne istrage protiv moćnika u Crnoj Gori godinama stoje u ladici Tužilaštva‏.

Autori  Dejan Milovac (MANS), Miranda Patrucić (OCCRP) /Vijesti. Patrucić je regionalni urednik istraživačke mreže OCCRP u Sarajevu, Bosna i Hercegovina, Milovac je direktor Istraživačkog centra MANS-a‏ u Podgorici, Crna Gora.