Hrvatska neće BLOKIRATI Crnu Goru zbog Prevlake, EU bi je kaznila

Bilateralni sporovi će uticati na dinamiku pregovaračkih procesa u regionu, jer još ima dosta otvorenih pitanja između susjeda i ne postoji dovoljno podrške za ubrzanje procesa integracija.

Odnose u regionu uzburkalo je to što već na početku Hrvatska nije dala “zeleno svijetlo” Srbiji za otvaranje poglavlja 23 pravosuđe i temeljna prava. Za sadaje izvjesno da pregovarački put Crne Gore neće biti usporen blokadom, što joj daje veliku prednost na putu ka EU u odnosu na susjede.

Govoreći o bilateralnim sporovima u regionu, hrvatski analitičar Davor Gjenero kaže da je Crna Gora zajedno sa Hrvatskom napravila dobar privremeni režim, te da granice ne smiju biti pitanje tokom pristupanja EU.

“Sigurno je da Crna Gora od strane Hrvatske neće imati niti jedan ovakav vid ‘blokade’. Ako bi Hrvatska pokušala to da uradi, onda bi bila ozbiljno sankcionisana unutar EU, ali za to nema potrebe. Meni je jedino žao što Hrvatska i Crna Gora nijesu već sada počele raditi zajedno na istraživanju nafta i gasa na Jadranu”, kaže on za Pobjedu.

Gjenero ističe da je Crna Gora “briljantno riješila pitanja razgraničenja sa BiH i Kosovom“, pri čemu ocjenjuje da je za to bila potrebna velika politička hrabrost.

Glavni pregovarač Srbije sa EU Tanja Miščević smatra da je Crna Gora uspješan primjer, pri čemu dodaje da iz našeg iskustva Srbija izvlači bitne pouke.

“Kako je Crna Gora prva država koja pregovara po novom pristupu u pregovorima sa EU, gdje su poglavlja vladavine prava mjera napretka i kako je sa pregovorima i ranije počela i značajno ispred nas, veoma pažljivo pratimo njen napredak. Naravno da jeste dobar primjer, iz crnogorskog iskustva izvlačimo bitne pouke. Posebno sam zahvalna ambasadoru Pejoviću i njegovom timu na odličnoj saradnji koju imamo u prenosu tih iskustava, i dobrih i loših”, kaže ona.

Profesorica Ekonomskog fakulteta i bivša crnogorska ministarka evropskih integracija Gordana Đurović kaže da je zvanični stav Brisela da bilateralni problemi ne bi trebalo da opterećuju proces proširenja. To je, prema njenim riječima, ujedno i očekivanje zemalja regiona koje pregovaraju ili će uskoro početi pregovarati članstvo.

Kada je Crna Gora u pitanju, Đurović upozorava da do članstva u EU ima još dosta koraka.

“Tako da u ovom momentu ne možemo jasno predvidjeti ni crnogorsku regatu, ni regionalni karavan. Ne možemo čak reći ni kakva će biti ta evropska luka kojoj težimo, u momentu kada joj se približimo. Zato se treba vratiti onom osnovnom principu reformi a to je da ih, u stvari, provodimo zbog nas samih i dobrobiti zemlje, a ne ostvarivanja formalnog EU članstva”, zaključila je ona.