Crna Gora mora da poveća izdvajanja za poljoprivredu kako bi konkurentni proizvodi ojačali i preživjeli udar velikog tržišta, koji ga očekuje kada država postane članica Evropske unije (EU), smatra sekretar Stalne radne grupe za ruralni razvoj regiona Boban Ilić.

On je, u intervjuu Dnevnim novinama, kazao da treba raditi na razvoju sjevera države i naglasiti kvalitet i posebnost crnogorskog područja prilikom prodaje domaćih proizvoda.

Govoreći o IPARD programu, on je istakao da je neophodno dobro pripremiti poljoprivrednike za proces kroz koji treba da prođu kako bi dobili sredstva EU, ali i službenike.

DN: Šta vidite kao glavne izazove sa kojima se suočavaju poljoprivredni proizvođači u Crnoj Gori, pa i u regionu?

Ilić: Izazovi poljoprivrednih proizvođača u Crnoj Gori su isti kao i svih poljoprivrednika na Balkanu, a možemo reći i u Evropi. To su cijena proizvodnje, tržište, naplata. Kada govorimo o malim poljoprivrednicima, problem mogu biti i nedovoljne količine sirovina i proizvoda. Pogledajte vaš sektor vinogradarstva. Imate Plantaže koje pokrivaju 85 odsto ukupnih vinogradarskih površina i nemoguće ih je porediti sa površinama od nekoliko hektara. Plantaže imaju sve, tehnologiju, površinu, podrume. Vidio sam neke male proizvođače rakija, vina.. sve je to lijepo, ali kako oni da sade? Država mora podržavati proizvođače, i male i velike. Skoro je najavljeno da bi Crna Gora mogla da uđe u EU 2025. godine i za to morate da se pripremite. Vlada u narednih sedam godina mora da poveća ulaganja u poljoprivredu. Tu je nacionalni budžet, koji treba da raste, odnosno da se iz njega izdvaja više novca za razvoj poljoprivrede. Tu su i IPARD fondovi koje treba iskoristiti.

DN: Resorni ministar Milutin Simović nedavno je najavio da će u naredne četiri godine u poljoprivredu u Crnoj Gori biti uloženo 250 miliona eura. Kako ocjenjujete ove mjere Vladine podrške?

Ilić: Crna Gora je mala zemlja. Ono što je najavio ministar Simović je sasvim u skladu sa vremenom. Veća podrška poljoprivredi je potrebna da biste se pripremili za sve izazove koji čekaju vašu zemlju u EU. Crna Gora je mala zemlja, mala je i poljoprivreda, stoga mora više da se uloži kako bi ono što je konkurentno i sposobno ojačalo i preživjelo udar velikog tržišta koji ga očekuje.

DN: Kada je riječ o oblastima poljoprovrede, gdje vidite najveću šansu za razvoj Crne Gore?

Ilić: Šta imate vi od resursa? Imate sjever Crne Gore, planine, šume. Šta god da se tu razvijalo, od stočrstva, šumarstva, turizma, mora se priznati da je taj region nedovoljno iskorišćen. Crna Gora je centralno mjesto za agrobiodiverzitet u svjetskim razmjerama. To je ogromno bogatstvo koje ima ova mala zemlja. Mi ne možemo da proizvodimo anguse ili neka goveda koja proizvodi svako, ali ono što imamo kao posebnost, to treba da se naglasi. Crna Gora, recimo, ne može da se takmiči sa Grcima i Italijanima u maslinarstvu, već vaši proizvođači tu moraju da igraju na kvalitet. Imate maslinjake starije od 1.000 godina i to treba iskoristiti. Uz proizvod, imate neku spakovanu priču, ljepotu, dobar narod.
Mišljenja sam da je Crna Gora najpametnije odigrala u prethodnih pet-šest godina. Postali ste članica NATO-a, što znači da ste već jednom nogom u krugu demokratskih zemalja u kojima se sprovodi vladavina prava. Prvi pregovarate sa EU od svih zemalja Zapadnog Balkana, ne samo o poljoprivredi, već o svim oblastima.

DN: Na koji način se može postići veća konkurentnost proizvođača? Kako im omogućiti da lakše plasiraju proizvode na EU tržište?

Ilić: Crna Gora je mala zemlja koja je neto uvoznik. Njeguški pršut i mesna industrija koja napreduje je ono po čemu ste poznati. Tržišni viškovi u Crnoj Gori nijesu problem i to apsorbuju okolna tržišta. Vama turizam, odnosno taj unutrašnji izvoz, pojede sve. Crna Gora je u boljem položaju od svih ostalih zemalja na Balkanu jer ima razvijen turizam. To ne vidim kao problem, vi ste veliki uvoznik i hrane i poljoprivrednih proizvoda. Pokušaj onoga što je najavio resorni ministar, a to je da donekle izbalansirate uvoz i izvoz i pokrijete tražnju domaćim proizvodima, je dobra politika.

DN: Kakva su iskustva Makedonije kada je riječ o korišćenju novca iz EU fondova?

Ilić: U Crnoj Gori tek treba da se počne sa sprovođenjem IPARD programa, što je ogroman posao za koji i institucije treba da se pripreme. Proces dobijanja evropskih sredstava zahtijeva pripremljenost i samih poljoprivrednika. Nije to samo čisto davanje para. Prvo se aplicira za projekat, pa se on eventualno odobri, a cijela investicija pada na samog korisnika, da bi na kraju resorno ministarstvo, njegove službe, platna agencija i poljoprivredna inspekcija provjerili svu dokumentaciju, investiciju i na kraju donijeli odluku da li isplaćuju korisniku sredstva ili ne. Kod nas u Makedoniji je bio slučaj da su institucije bile pripremljene za IPARD program, a da potencijalni korisnici nijesu bili. Izigravali smo veće katolike od pape. Kriterijumi su bili visoki, pa prosječan domaćin, seljak, poljoprivrednik, nije imao skoro nikakve šanse da prikupi sva dokumenta.

Dnevne novine