ISPOD AFRIČKOG PROSJEKA: Samo 23% Crnogoraca zna za kondom!

Svega 23 odsto muškaraca i žena u Crnoj Gori starosti između 16 i 49 godina koristi kondom ili pilulu kao oblik kontracepcije, što je ispod afričkog prosjeka od 30 odsto, rezultati su ovogodišnjeg istraživanja Ujedinjenih nacija i kompanije Gedeon Richtero upotrebi kontracepcije.
Takva statistika Crnu Goru stavlja na 154. mjesto na svijetu i dno liste evropskih zemalja.
“Brojna istraživanja pokazuju da Crnogorci i Crnogorke izuzetno malo praktikuju kontracepciju, kao da je i svijest o kontracepciji izuzetno niska”, kazao je “Vijestima” Jovan Dašić iz NVO “Juventas”.
Dašić je podsjetio da je sličan rezultat o korišćenju kontracepcije pokazalo i istraživanje višestrukih pokazatelja koje je Unicef u Crnoj Gori sproveo 2013. godine. Prema tim podacima, kontracepciju u Crnoj
Gori koristi 23,3 odsto ispitanika, a 76,6 odsto njih se izjasnilo da ne koristi nijedan metod kontracepcije.
“U periodu od pet godina nije došlo do pomaka”, kaže Dašić.
Prema nedavnom UN istraživanju o upotrebi kontracepcije, najrašireniji oblik zaštite od trudnoće u svijetu je sterilizacija žena i ona je uobičajena metoda zaštite od trudnoće u Kanadi (22%), na Novom Zelandu (19,5%) i Ujedinjenom Kraljevstvu (17,6%). Prekinuti snošaj je posebno raširen u zemljama jugoistočne Evrope.
Za sterilizaciju se u Crnoj Gori, kaže Dašić, odlučuje 0,1 odsto žena, dok je prekinut snošaj zastupljen kod 7,4 odsto anketiranih.
“Prekinut snošaj je, u istraživanju UN iz 2018. godine, prepoznat kao izuzetno primjenjivan metod i kod naših susjeda u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj”, rekao je Dašić.
Kada su u pitanju savremene metode kontracepcije, u Crnoj Gori se najviše ispitanika izjasnilo da koristi muški kondom – 6,9 odsto. Za spiralu se odlučuje 5,6 odsto ispitanika, a za kontraceptivne pilule njih 2,7 odsto.
Razloge za to što se u Crnoj Gori kondom rijetko koristi kao kontraceptivno sredstvo i što se radije u cilju zaštite od trudnoće pribjegava prekinutom snošaju, Dašić vidi u neinformisanosti i stigmi koja je, kako je rekao, još zastupljena u crnogorskom društvu kada je riječ o seksualnom i reproduktivnom zdravlju.
Dašić dodaje da značajan broj ljudi u Crnoj Gori ima predrasude o efektima upotrebe kontraceptivnih sredstava i smatra da je većina vođena netačnim informacijama.
“Uzrok ovog problema je generalna neinformisanost, i još uobičajeno mišljenje da nije ‘pristojno’ govoriti o planiranju porodice i seksualnom i reproduktivnom zdravlju. A zapravo je problem ćutanje, nedovoljno prisustvo ovih tema u školi, u medijima, u porodici, pa i u razgovoru sa ljekarima, koji i pored zakonske obaveze, često nedovoljno vremena posvećuju prevenciji”, kazao je on.
Izvršna direktorica NVO Prima, Aida Perović-Ivanović, kao jedan od razloga za nizak stepen upotrebe kondoma i kontraceptivnih pilula u Crnoj Gori posebno izdvaja nedostatak obrazovnih programa koji se bave temom seksualno-reproduktivnog zdravlja mladih.
92,6 odsto žena starosti 16 do 49 godina koristi kontracepciju u Velikoj Britaniji, što tu zemlju stavlja u vrh liste. Slijede Danska (91,7%), Norveška (88,5%) i Njemačka (87%). Najnižu stopu korišćenja kontracepcije ima Južni Sudan, gdje zaštite od trudnoće koristi tek četiri odsto ispitanika
“Edukacija o seksualno-reproduktivnom zdravlju i pravima doprinijela bi smanjenju uticaja faktora koji otežava sve vezano za ovu temu, a to je stigma. Sigurna sam da nema stigme da bi mnogo veći procenat osoba bez stida ulazio u apoteke i kupovao kondome. Kod ženskog dijela populacije dodatno postoji i strah od mogućeg lošeg uticaja kontraceptivnih pilula na zdravlje, što bi se opet moglo regulisati adekvatnim obrazovnim programima u mladosti. Na to dodajmo i patrijarhalni obrazac vezan za seksualne odnose po kojem muškarci forsiraju žene da pristanu na nezaštićen odnos, najčešće insistirajući na važnosti sopstvenog zadovoljstva i nipodaštavajući mogući rizik”, kazala je ona “Vijestima”.
Dašić smatra da bi otvorenija i česta komunikacija na temu kontracepcije, dovela do toga da se kontracepcija više i koristi, a postojala bi, dodaje on, i veća mogućnost njenog uvođenja na esencijalnu listu ljekova.
“Na listi esencijalnih ljekova Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za 2017. godinu, nalazi se 14 kontraceptiva, dok se u Crnoj Gori na pozitivnoj listi esencijalnih ljekova nalazi samo jedan kontraceptiv – tableta Microgynon. Ipak, ovaj kontraceptiv se izdaje samo za potrebe hormonske terapije, ne i radi planiranja porodice. Ovakav odnos države, može ostaviti različite negativne posljedice po društvo”, smatra Dašić.
Neprepoznavanje besplatne kontracepcije, dodaje on, “pokazatelj je neodgovornog odnosa države prema seksualnom i reproduktivnom zdravlju stanovništva”.
“Adekvatan pristup kontraceptivima doprinosi relevantnijoj statistici upotrebe istih, osnažuje pojedince, prevenira rizične trudnoće, abortuse, polno prenosive bolesti, snižava incidencu HIV-a i doprinosi efektima obrazovnog sistema i predmeta ‘Zdravi stilovi života’. Mogućnost planiranja porodice je od izrazitog značaja za očuvanje i unapređenje zdravlja žena kao i njihovog aktivnog učešća u društvu”, rekao je Dašić.
Besplatna kontracepcija bi se više koristila
Stavljanje većeg broja sredstava za kontracepciju na osnovnu listu ljekova, smatra Dašić, dovelo bi do veće interakcije između pacijenta i ljekara, ali i povećalo njihovu upotrebu, jer građani u Crnoj Gori sada moraju da kupe svako kontraceptivno sredstvo, što često finansijski nisu u mogućnosti.
Bolja interakcija između pacijenta i ljekara bi, dodaje on, oslobodila pacijente da više razgovaraju o seksualnom i reproduktivnom zdravlju, čime bi bio smanjen i postotak seksualno prenosivih bolesti, a pacijenti bi tako generalno imali zdraviji odnos prema sebi.
To što muškarcima i ženama u Crnoj Gori nisu na raspolaganju besplatna sredstva za kontracepciju, Dašić povezuje i sa velikim procentom abortusa, kojih je, prema podacima Instituta za javno zdravlje iz 2015, na 100 porođaja bilo 13,5. Na tu statistiku, dodaje on, treba dodati i moguće neprijavljene abortuse.
Da dostupnost besplatnih kontraceptivnih sredstava može da utiče na smanjenje broja neželjenih začeća, ali i prekida trudnoće, prema njegovim riječima, potvrđuje i eksperiment grupe norveških stručnjaka.
“Tokom istraživanja, obavljenog na zahtjev Ministarstva zdavlja Norveške, 3.500 stanovnica gradova Tromso i Hamar uzrasta od 20 do 24 godine besplatno je dobijalo različita kontraceptivna sredstva od maja 2008. do maja 2009. godine. Ispitanicama su ponuđena različita sredstva protiv trudnoće – hormonalni preparati, flasteri, vaginalete, spirale i implanti. Učestalost abortusa u Tromsu i Hamaru je u godini istraživanja prepolovljena”.
Seksualno obrazovanje je potreba, treba da bude obavezno
Perović-Ivanović smatra da je seksualno obrazovanje nužna potreba i da ono obuhvata, ne samo dio o kontracepciji, reprodukciji i polno prenosivim bolestima, već i o seksualnosti uopšte, seksualno-reproduktivnim pravima, kao i o seksualnom nasilju.
“Iz tog razloga potrebno je napraviti obrazovne programe koji bi već od treće godine bili sprovođeni u vrtićima, pa dalje kroz čitavo osnovno i srednje obrazovanje”, kazala je ona, dodajući da bi teme iz seksualnog obrazovanja trebalo da uvesti u postojeće predmete u školama.
Najavila je i početak programa o seksualno-reproduktivnom zdravlju NVO Prima u oktobru i novembru.
“Imaćemo niz radionica u 11 gradova, kako sa mladima, tako i sa roditeljima. U tome nam pomažu i vršnjaški edukatori/ke, koje smo ljetos obučili, a u pripremi je i veb sajt na našem i engleskom jeziku, kao i brošura”, kazala je ona.
Perović-Ivanović podsjeća da na sajtu NVO Prima postoji online savjetovalište, putem kojeg mladi mogu da se anonimno obrate toj organizaciji.
Vijesti