Istražujemo: Šta Crna Gora nudi mladima?

Dvanaesti avgust je Međunarodni dan mladih, a šta Crna Gora, uprkos čestim retoričkim izjavama o navodnoj posvećenosti najmlađoj poluaciji, suštinski i sistemski radi, kao bi im obezbijedila uslove za kvalitetan život – obrazovanje, posao, napredovanje, rješavanje stambenog pitanja i slično?

Međunarodni dan mladih obilježava se 12. avgusta, a uspostavljen je od strane Ujedinjenih nacija 1999. godine u cilju podizanja svijesti o omladinskim pitanjima i povećanju napora potrebnih za rad na omladinskim politikama i programima.

Mladi u Crnoj Gori se suočavaju sa brojnim izazovima, poput nedovoljno kvalitetnog obrazovnog sistema, otežanog zapošljavanja i profesionalnog napredovanja, izostanka uticaja na donošenje odluka koji se upravo njih tiču.

Svakog dana sve je više mladih koji žele da napuste državu i svoj život grade negdje drugdje, ali to kao da nikoga ne zabrinjava. Gotovo da ništa sistemski nije urađeno da se zaustavi odliv mladih iz države.

Podaci Zavoda za zapošljavanje Crne Gore iz 2022. godine ukazuju da je stopa nezapošljenosti mladih između 15 i 29 godina, koji aktivno traže posao, u 2021. godini iznosila 32.5%, odnosno da je svaka treća mlada osoba bila nezapošljena. Pri tom je kod mladih između 15 i 24 godine stopa nezapošljenosti iznosila čak 40.3%, što je daleko iznad evropskog prosjeka. Prema podacima Eurostata za 2023. godinu 26,8% mladih u Crnoj Gori, uzrasta 18-24, živi u riziku od siromaštva. Ova statistika opominje na ozbiljan problem koji zahtijeva hitne i učinkovite mjere, a vrlo je neizvjesno da li su to zaista one koje treba da uvede najavljena Fiskalna strategija jer nijesu podsticajne za poslodavce u dijelu zapošljavanja mladih.

Dodatno, mladi se suočavaju i sa problemima u obrazovnom sistemu. Istraživanje CGO-a iz 2022. godine ukazuje da je dominantna percepcija mladih da ih crnogorski obrazovni sistem ne priprema za tržište rada. Nedostatak praktične nastave i savremenih tehnologija u školama i na univerzitetima, ali i izostanak potrebne modernizacije predavanja na svim nivoima koji se zasniva na kritičkom mišljenju, ograničava mlade u sticanju znanja i vještina sa kojima bi bili konkurentni na savremenom tržištu rada.

Pitanja obrazovanja i zapošljavanja su životno važne kategorije svake mlade osobe, pa je i njihova budućnost značajno opterećan nedovoljnom uvezanošću obrazovnog procesa i tržišta rada u Crnoj Gori.

Istraživanja CGO-a u kontinuitetu opominju da ogroman broj mladih želi da napusti Crnu Goru, a među njima prevladavaju oni koji su u procesu obrazovanja, što znači da nerijetko odlaze oni najperspektivniji. Kao dominantne razloge za napuštanje države navode želju za boljim životnim standardom, nepostojanje perspektive u Crnoj Gori i mogućnost lakšeg zaposlenja u inostranstvu.

Mladi za donosioce odluka ostaju samo predizborna ili za druge prilike prigodna uzrečica, što snaži njihov osjećaj apatije i nezainteresovanosti za društvena dešavanja. Podaci iz studije „Mladi između marginalizacije, radikalizacije i potencijala“, koju je CGO objavio tokom 2023. godine, ukazuju da među mladima prevladava nezainteresovanost za politiku. Mladi najmanje vjeruju političkim partijama, Vladi i Skupštini Crne Gore, a imaju izraženu percepciju da se političke odluke često donose bez uzimanja u obzir perspektive mladih i njihovih potreba.