IVANOVIĆ: Nećemo propustiti istorijsku šansu za ulazak u EU

Na pravi način razumijemo poruke evropskih prijatelja da je proširenje Evropske Unije i te kako realno, i siguran sam da tu istorijsku priliku nećemo propustiti. Na to nas obavezuje i izražena podrška građana Crne Gore, a vjerujem da će države članice EU prepoznati i vrednovati pozitivne pomake koji su već u toku.

To je u intervjuu “Vijestima” kazao ministar vanjskih poslova Filip Ivanović, poručujući da je EU potrebna Crnoj Gori, ali i da je Crna Gora potrebna EU.

On je, između ostalog, naveo da je pitanje imenovanja ambasadora pokrenuto, i da vjeruje da će značajan dio tog posla biti okončan u najskorijem roku.

Ivanović je poručio da će Crna Gora nastaviti da sprovodi sve obaveze koje proističu iz članstva u NATO-u, da podržava Ukrajinu u borbi protiv agresije Rusije, te da pruža humanitarnu pomoć palestinskim civilima.

Ministar je rekao da je utisak koji je stekao kroz brojne kontakte i susrete, uključujući i na NATO ministarskom sastanku, da nikoga, izvan dijela domaće javnosti, ne zanima šta je prije deset godina pisao o Alijansi.

Šta bi za Crnu Goru predstavljao neulazak u EU u dogledno vrijeme?

Evropska unija je potrebna Crnoj Gori, ali je i Crna Gora potrebna Evropskoj uniji, a politika proširenja Unije je možda i najbolji dugoročni projekat na evropskom kontinentu. Bezbjednosne, ekonomske, klimatske i druge krize s kojima se suočavamo pokazuju da mir i stabilnost Evrope leže u njenoj ujedinjenosti, koja se najbolje ostvaruje kroz članstvo u EU. To za Crnu Goru ne znači samo osiguranje vladavine prava, bolje socijalne i ekonomske uslove ili kvalitetnije obrazovne mogućnosti, već i intenzivniju interakciju kultura, ideja i identiteta, što će blagotvorno djelovati na savremene i buduće generacije, koje žele da žive u slobodi i prosperitetu.

Izostanak proširenja EU na nove članice značio bi još jednu stagnaciju i obeshrabrenje za države kandidate, ali bi i obesmislilo samu ideju EU kao evropske zajednice ujedinjene u različitostima – stoga vjerujem da hipoteza iz vašega pitanja ne postoji kao mogućnost.

Kakva je saradnja Crne Gore s NATO-om, imajući u vidu da iz dijela opozicije tvrde da je država nakon promjene vlasti 2020. godine izgubila povjerenje Alijanse?

Crna Gora je aktivna i kredibilna članica NATO-a, a to je ujedno i jedan od četiri vanjskopolitička prioriteta 44. Vlade Crne Gore. U realizaciji zadataka sa sadržajne NATO agende učestvuju sve zemlje članice. U porukama koje dobijamo sa najviših adresa u okviru NATO-a, prepoznaje se kvalitetan doprinos Crne Gore implementaciji politika usmjerenih na unapređenje djelovanja Alijanse u izazovnom bezbjednosnom okruženju.

Podsjetio bih da je generalni sekretar (Jens) Stoltenberg u više navrata i prilikom sastanaka s našim najvišim zvaničnicima ponovio da je Crna Gora visoko cijenjena NATO članica, te da se raduje saradnji sa 44. Vladom. Javno su dostupni i njegovi stavovi u vezi s kredibilitetom i doprinosom Crne Gore NATO-u, što se izuzetno uvažava u ovako izazovnim vremenima. Raduje me što saveznice prepoznaju vrlo konstruktivnu ulogu koju Crna Gora ima u strateški važnom regionu Zapadnog Balkana, a kojem je Alijansa naročito posvećena.

Dodatno, aktuelna bezbjednosna dešavanja na globalnom planu zahtijevaju snažan i odlučan odgovor cjelokupne međunarodne zajednice, čemu Crna Gora doprinosi bez zadrške. Nastavićemo da sprovodimo sve obaveze koje proističu iz članstva, uključujući i doprinos politici odvraćanja i odbrane, jačanju ciljeva i sposobnosti Alijanse, kao i učešću u misijama i operacijama. Takođe ćemo, kao i do sada, biti posvećeni ulaganju u odbranu i jačanju spremnosti da odgovorimo na sve brojnije i kompleksnije izazove.

Popunjavanje kojih ambasadorskih pozicija će biti prioritet i do kad namjeravate da završite taj posao?

Cijeneći da je ova tema ne samo od značaja za našu državu, već je i, sasvim razumljivo, predmet interesovanja javnosti, ipak moram istaći da imenovanje ambasadora podrazumijeva stroge procedure kako s naše strane, tako i sa strane države prijema, te da su te procedure u najvećem svom dijelu internog karaktera. To, pored ostalog, znači i da se imena predloženih ambasadora ne saopštavaju javnosti do dobijanja agremana, odnosno saglasnosti države prijema. Dužina trajanja procedure varira, ali se svakako radi o mjesecima.

Ono što mogu reći je da trenutno na čelu devet diplomatsko-konzularnih predstavništava imamo diplomate u zvanju ambasadora, u dva generalna konzulata to su generalni konzuli, u dva generalna konzulata su to konzul žerani, dok ostalim diplomatsko-konzularnim predstavništvima rukovode otpravnici poslova ad interim (odnosno privremeni). Na čelu svih diplomatsko-konzularnih predstavništava, u svakom trenutku, imamo diplomatske predstavnike koji koordiniraju radom DKP-a, s razlikom u nivou diplomatskog predstavljanja.

Kao što znate, mandat 44. Vlade otpočeo je u jednom izazovnom periodu, s nizom gorućih tema na unutrašnjem planu, kao i brojnim međunarodnim obavezama. Sve to je uticalo i na dinamiku razgovora o imenovanju ambasadora, čemu pristupamo vrlo temeljno i posvećeno i vjerujem da ćemo značajan dio tog izuzetno važnog posla, uz puno poštovanje procedura u Crnoj Gori i zemljama prijema, okončati u najskorijem mogućem roku.

Kakvi su, prema Vašoj ocjeni, odnosi Crne Gore sa susjednim državama?

Odnosi sa susjedima veoma su dobri, sadržajni i intenzivni i karakteriše ih otvoren dijalog, kako na bilateralnom planu, tako i kroz brojne regionalne inicijative i perspektivu članstva u EU. Regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi jedan su od stubova crnogorske vanjske politike, a Crna Gora je u više navrata od strane naših partnera i saveznika prepoznata kao konstruktivan susjed, ali i primjer kako se njeguje dobrosusjedska saradnja. Mislim da na tu poziciju možemo biti veoma ponosni i sigurno je da ćemo nastaviti da baštinimo takav pristup.

Veoma je važno što sa susjedima dijelimo evropsku i evroatlantsku perspektivu, naročito imajući u vidu da je region Zapadnog Balkana, sa svim svojim slabostima, ranjivostima i podijeljenostima, privlačan teren za različite geopolitičke interese i uticaje. U tom kontekstu, a u cilju očuvanja i jačanja bezbjednosti regiona, snažno podržavamo zajedničko i koordinisano djelovanje NATO i EU u adresiranju različitih izazova u regionu.

Kako gledate na odnose Crne Gore sa Srbijom i šta mislite da je potrebno da uradi jedna strana, a šta druga da bi se odnosi potpuno “normalizovali”?

Uprkos razlikama u spoljnopolitičkim stavovima Republike Srbije i Crne Gore o pojedinim pitanjima, nema prepreka za odvijanje političkog dijaloga na principima ravnopravnosti. Intenziviranjem posjeta visokih zvaničnika u prethodnom periodu napravljeni su ključni koraci u unapređenju odnosa dviju država. Nedavno je uspostavljen i direktan platni promet, čime je riješeno pitanje koje je dugi niz godina opterećivalo ekonomsku saradnju. Kulturne, privredne, pa i porodične relacije između naših građana predstavljaju dodatni podsticaj za jačanje veza između Crne Gore i Srbije.

Naša je dužnost, u obje države, da intenzivno radimo na tome da ti odnosi budu što bolji. Vjerujem da uz obostranu, iskrenu posvećenost, uz međusobno uvažavanje utemeljeno na principima nezavisnosti i nemiješanja u unutrašnje stvari, možemo njegovati i dalje razvijati bilateralnu saradnju. Crna Gora svim pitanjima sa Republikom Srbijom pristupa s posebnim senzibilitetom i pažnjom, kako bi se prijateljski odnosi sa susjednim zemljama čuvali i unapređivali, istovremeno uvijek vodeći računa o zaštiti interesa Crne Gore i njenih građana.