IX izdanje Internacionalnog sajma knjiga završeno je tribinom “Žene i romani – crnogorske spisateljice u romanesknom žanru”

Ovogodišnje, IX izdanje Internacionalnog sajma knjiga završeno je tribinom "Žene i romani
– crnogorske spisateljice u romanesknom žanru". Na tribini su govorile: Nataša Nelević, Olja
Knežević, Ervina Dabižinović i Jelena Knežević.
“Tokom posljednjih godina pojavio se određeni broj romana čje su autorke žene i to nam na
neki način daje za pravo, moža čak i obavezuje da probamo da to možemo nazvati
crnogorskom romanesknom ženskom scenom”, kazala je Nataša Nelević i ujedno postavila
pitanje o položaju spisateljica na polju književnih uticaja, hijerarhiji moći, ali i kakva je
ženska romaneskna scena u Crnoj Gori, koliko su ti romani homogeni, heterogeni, i imaju li
zajedničkih sadržilaca?
“Crna Gora je sasvim malo, ali živo literarno središte. Spisateljice ovdje kod nas, hajde da
govorimo o našim savremenicama, ili o savremenoj književnosti, gotovo su nevidljive. Zašto
je to tako, ne bih rekla da je zato što pišu o temama koje su nezanimljive, niti da je to jezički
neadekvatno, ali je činjenica da to tako jeste. Istraživanje Evropske Unije iz 2019. godine
potvrđuje da se objavljuju autori u čak 60 odsto produkcije, a autorki najviše 40, i što je
manji izdavač, više je autorki. Isto tako, kritičari mahom pišu u uticajnim časopisima, ne
kritičarke i oni pišu više o romanima autora”, istakla je Jelena Knežević.
Ervina Dabižinović podijelila je iskustvo svoje prijateljice, čiji je rukopis čitala, koja je ipak
odustala od objavljivanja istog, jer njena porodica nije htjela da ona izađe iz anonimnosti.
“To je jedna slika, koja se tiče stvarnosti jednog sistema koji je pokazao koliko žensko
iskustvo ili stvarnost koju živi žena je potpuno nevidljivo ili mora ostati u velovima ćutanja.
Dakle, imamo osjećanje straha, da se postavlja pitanje kvaliteta, da li je to kvalitetno, da li
zadovoljava standard, a opet, pitanje je ko postavlja standard. To je jedan razlog zašto nema
žena. Takođe, tu je i pitanje publike, da bi se nešto čitalo, mora se formirati publika kao
fenomen i pojam koji je jedna vrsta refleksije”, navela je Dabižinović.
Olja Knežević je kazala da je slušajući svoje prethodnice pronašla se u svemu i to doživjela
kao neku vrstu psihoterapije.
“Svi moji procesi koje sam prošla od 2012. kada je objavljen moj prvi roman ‘Milena i druge
društvene reforme’ od svih tih procesa najugodniji je onaj kad stvaramo, tu smo svoje, tu
smo gospodarice svog svijeta, prostora, emocije, istine, koja je različita i kod svake žene.
Postoji ta tendencija da kad neka žena izda neki roman, traži se da se sve žene prepoznaju u
njoj, inače tu nešto fali, ona nije dobra”, rekla je Knežević.

Knjiga "Antologija pjesnika Beat generacije", takođe je promovisana posljednjeg dana IX
Internacionalnig sajma knjiga u Bemax areni. Antologiju je preveo i priredio Vojo Šindolić,
poznati prozaista, pjesnik i prevodilac, a objavio Otvoreni kulturni forum sa Cetinja.
“Riječ je o kapitalnom prevodu pjesnika i prevodioca Voja Šindolića, koja sadrži
mnogobrojna i raznovrsna književna djela, najvažnijijih predstavnika BEAT generacije. Ova
antologija okuplja djela izrazitih pjesnika poput Alena Ginsberga, Gregorija Korsoa, Gerija
Snajdera ili Lorensa Ferlingetija, tako i istaknutih prozaista poput Džeka Keruaka i Vilijama
Barouza. Beat generacija, zapravo je sasvim neformalni pokret pisaca i umjetnika koji je
nastao iz druženja nekolicine istomišljenika u Njujorku krajem četrdesetih godina
dvadesetog stoljeća. Pokret je svoj povijesni vrhunac doživio sredinom pedesetih godina
posebno kada su se krajem pedesetih najbitnije ličnosti Beat generacije – Džek Keruak i
Alen Ginsberg preselili u San Francisko, kad poslije izvjesnog vremena postaju poznati kao
predstavnici pjesničke renesanse San Franciska”, istakla je na predstavljanju Dragana
Tripković.
Antologija prikazuje širok spektar književnih formi, uključujući poeziju i prozu i ističe
karakterističan stil koji je obilježio ovu generaciju, dodala je Tripković.
“BEAT generacije dostiže popularnost početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća, osobito
s pojavom kontrakulturnih zbivanja i sve većim uticajem na savremeno društvo i život
uopšte, oživjevši u temama anarhizma, antifašizma, pacifizma, antirasizma, rušenja
seksualnih tabua, interesa za budizam i Istočne religije, itd”, navela je Tripković, dok je
autor i novinar Đorđe Šćepović, rekao nešto više o Šindoliću, koji iz opravdanih razloga nije
mogao da prisustvuje promociji.
“Vojo Šindolić je čovjek koji je na prostoru bivše Jugoslavije najpozvaniji da sačini jednu
takvu antologiju”, naglasio je on.
Glumac Crnogorskog narodnog pozorišta Zoran Vujović čitao je stihove iz Antologije.