“Izmjenama Zakona o medijima ubijaju novinarski Kodeks”

“To se odnosi na ključni standard novinarstva dužnu novinarsku pažnju, zatim na preširoko postavljen osnov isključivanja odgovornosti za štetu i na poštovanje privatnosti drugih. Usvajanjem predloženih rješenja, januarski novinarski Kodeks, donesen uz snažno prisustvo i ekspertsku podršku OSCE-a, se u dijelu ovih standarda anulirao”, kategorična je sagovornica Pobjede.

Višegodišnji napor novinarske zajednice da se konsenzusom ustanove standardi dobrog novinarstva, upozorava Spaić, ovim Prijedlogom dijelom se dovode u pitanje.

“Političkim rješenjima da je se prevaga u odnosu na nesporne i usvojene standarde dobrog novinarstva. Predlagači su morali uvažiti u Kodeksu ispoljeni novinarksi i napor međunarodnih eksperata da se usvojenim standardima dođe do kvalitetnije medijske scene”, rekla je Spaić.

Haotični medijski prostor zaboravljenih standarda, objašnjava ona, traži veću odgovornost novinara.

“Vjerujem da je predlagač pošao od stava da su novinari čuvari demokratskih procesa, zaštitnici javnog interesa, te da u kontekstu usvojenih evropskih standarda, moraju biti zaštićeni. Međutim, dekriminalizovana kleveta, norme o zaštiti novinarskog izvora, postojeće krivično djelo prinude i sloboda govora i javnog istupanja su pravni okvir kojima se kod nas u Crnoj Gori snažno štiti rad poslenika javne riječi i bez širokog propisivanja osnova za isključivanje odgovornosti novinara”, objašnjava ona.

Normiranje isključivanja odgovornosti u situacijama kada novinar tvrdi da ima “dobru vjeru“ ili “osnovanog razloga da vjeruje da su informacije potpune ili istinite“, Spaić smatra da ne zvuči kao norma koja će građaninu ponuditi potpunu, pravovaljanu i blagovremenu informaciju.

“Naprotiv. Zvuči kao norma koja će usloviti nesmetano i nesankcionisano generisanje poluinformacija i poluistina. Ukoliko prevlada stav da je potrebna dodatna zaštita i kroz ovakva rješenja onda bi to podrazumijevalo i ponovno vraćanje klevete u Krivični zakonik” dodala je Spaić.

Nesumnjiv je, kaže ona, javni interes da se svakom posleniku javne riječi, koji svojim radom doprinese demokratizaciji društva, treba obezbijediti maksimalna zaštita.

Međutim, balansiranje između zaštite novinara i njegove odgovornosti za riječ, kako ističe, mora biti mjera određenja našeg zakonodavca pojačana zaštita uz povećanu odgovornost.

“Ako bi se usvojio i prijedlog dijela NVO da se novinaru dodijeli status službenoglica, onda bi posao novinara u Crnoj Gori bio posao inkvizitora. Vjerujem da je predlagač mogao i preciznije urediti i standard zaštite novinarskogizvora prema preporuci Savjeta Evrope (2000)”, naglašava Spaić.

Idejno dobra rješenja Prijedloga zakona, kako kaže ekspertkinja za medije, odnose se na transparentniju proceduru oglašavanja državnih organa (obaveze kao i sankcije za neizvršavanje obaveza), zaštitu integriteta novinara u odnosu na uredničku politiku, limitiranje iznosa za nadoknadu štete, novčano kažnjavanje medijskih kuća, koje i po izrečenoj kazni zabrana privremene distribucije medija nastavljaju sa istim sličnim tipom kršenja prava zajemčenih Ustavom…

“Iako, međutim, idejno prihvatljiva, realizacija normiranja nekih od njih ostaje u domenu nemogućeg (ko utvrđuje čitanost ili gledanost – audit agencija ili peoplemeter?!)””, upozorava Spaić.

Crnogorski poslanici izjasniće se o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medijima, a rasprava će, sudeći prema prvim reakcijama javnosti, biti burna i žučna.

(Pobjeda)