Kako je moguće zadovoljiti dnevnu potrebu za hranom sa 2,08 eura

Zavod za statistiku Monstat pripremio je reviziju metodologije minimalne potrošačke korpe u kojoj će se naći 92 umjesto 130 potrošačkih proizvoda. To znači i da će potrošačka korpa za četvoročlano domaćinstvo “pojeftiniti” sa 806 na 557 eura i time će se “približiti” prosječnoj plati od 502 eura.

Iz Saveza sindikata pitaju da li strukturu nove potrošačke korpe, odnosno potreba pojedinca/ domaćinstva treba uskladiti sa onim što je stvarnost koja ne pruža mogućnosti za zadovoljenje osnovnih egzistencijalnih potreba velikom dijelu naše populacije zbog veoma lošeg životnog standarda, ili sa onim što bi omogućilo normalno zadovoljenje osnovnih životnih potreba i normalan život pojedinca.

“Ako kažete da je došlo do promjene u strukturi potrošačke korpe zbog pojave novih proizvoda i usluga u potrošnji naših domaćinstava, zašto nigdje nije navedeno koji su to novi proizvodi i usluge, već je mjesto toga smanjen broj prehrambenih artikala sa 130 na 92. Može se zaključiti da je skoro 40 prehrambenih proizvoda iz prethodne korpe izbrisano i da je ista znatno redukovana („sve po prepuruci nutricionista“). Pitamo se kako je moguće zadovoljiti dnevnu potrebu za hranom sa 2,08 eura”, navode iz Saveza sindikata.

Njihova osnovna primjedba na ponuđeni nacrt Revizije metodologije minimalne potrošačke korpe odnosi se na način utvrđivanja, odnosno podatke koji se koriste prilikom utvrđivanja minimalnog iznosa hrane i neprehrambenih proizvoda i usluga koji obezbjeđuju održavanje života i radne sposobnosti, bilo pojedinca ili domaćinstva.

“Zašto je izvršeno stratifiikacija posmatranog uzorka na bogate, siromašne i one koji osrednje imaju, zar svima nije neophodan jednak iznos prehrambenih i neprehrambenih proizvoda i usluga za zadovoljenjem osnovnih egzistencijalnih potreba, bez obzira kolio bili bogati ili siromašni”, kažu iz Saveza sindikata.

Takođe se iz SSCG pitaju da li u 21 vijeku više generacija treba da živi pod istim krovom u okviru jednog domaćinstva, ili svaka generacija treba da rješava svoje stambeno pitanje na način što će živjeti privatno i plaćati rentu ili kupiti sopstveni stan i plaćati visoku mjesečnu ratu na iznos kredita.

“Pitamo se kako je moguće da je isključena imputirana ili stvarna renta iz obračuna minimalne potrošačke korpe uz obrazloženje da 90% domaćinstava ima stanove u svom vlasništvu kao i zbog ogromne sezonske i prostorne varijacije u rentama”, kažu u saopštenju.

Ističu i da nedostaju i troškovi higijene.

“Nije realno isključiti iz grupe neprehrambenih proizvoda i usluga kupovinu automobila i njegovo održavanje, kada dobro znamo da su rijetka domaćinstva koja ne posjeduju barem jedan automobil u svom vlasništvu”, navode iz SSCG.

Smatraju da je i isključivanje troškova za odmor apsolutno neporavdano, jer i mininalna potrošačka korpa bi trebala da predstavlja minimum u zadovoljenju osnovnih životnih potreba za normalno funkcionisanje bilo pojedinca ili domaćinstva.

“Statistika je ono što od nje napravite – brojevi mogu da pokazuju jedno, a stvarnost drugo. Statistički podaci mogu biti matematički ili formalno ispravni, ali ne moraju odražavati stvarnost na jedan društveno relevantan i bitan način. Dakle, oni mogu biti tačni, ali ne i informativni”, zaključuju iz Saveza sindikata.