KAKO NAS TRGOVCI VARAJU: Format isti, a gramaža MANJA
Pakovanja određenih proizvoda su naizgled ista, međutim, gramaža im je manja, iako su im cijene iste. Pored čokolade, koje odavno nema u pakovanjima od 100 grama, isto se dešava i sa gotovim supama, tjesteninama, čipsevima, jogurtom u čaši…koje se prodaju u mršavijim verzijama.
Godinama je imala sto grama, a onda je počela naglo da “mršavi”. Najprije je oslabila na 90, pa 80, a sada ima tek 75 grama. Koliko je čokolada tanja niko nije mogao da vidi, jer je i dalje bila u istoj ambalaži. Tim putem su krenule i druge namjernice – gotove supe, kesice tjestenine, čipsevi… Pakovanja hrane koja se nude kupcima vremenom su bivala sve lakša, ali ne i jeftinija.
Danas na rafovima ne postoji proizvod koji nema svoju “mršaviju” verziju. Kod mnogih robnih grupa, gotovo su nestale standardne težine, koje su se decenijama prodavale. Manjom gramažom proizvođači nastoje da zadrže kupce, jer bi mnoge povećanjem cijena izgubili.
– To je klasična zloupotreba, jer format je isti, a gramaža je manja.
Kesice supe su nekad bile dovoljne za četiri osobe. Mnoge danas nisu dovoljne ni za tri tanjira. A cijena se nije promjenila. Proizvođači tako imaju dvostruku dobit. Smanjili su troškove, a cijena nije porasla. To je nepoštena poslovna praksa. S druge strane, na ambalažama su proizvođači napisali pravu težinu određenog proizvoda. Time su zadovoljili pravilnike o deklarisanju.
Potrošači smatraju da su zavarani, s obzirom na to da lakša pakovanja “naoko” identična onima na koje smo godinama nalazili na rafovima. Zvanično, nema prevare, jer je težina pravilno deklarisana na svakom proizvodu. Većina kupaca, međutim, ne provjerava gramažu, a upravo na takve navike računaju i proizvođači.
– Ako je proizvođač zadržao veličinu ambalaže u kojoj je bila upakovana veća gramaža, onda je to sigurno dovođenje potrošača u zabludu – kaže Petar Bogosavljević, predsednik Pokreta potrošača. – Nijedan kupac neće svaki put da provjerava težinu određenog artikla. Za to bi proizvođači trebalo da odgovaraju, ako ne pred zvaničnim sudskim organima, onda pred etičkim organizacijama. Riječ je o neetičkom uvećanju profita, na štetu potrošača.
I mliječne prerađevine su “mršavile”. Čaša jogurta više nema 200 mililitara, već samo 180. Majonezi su sa 200 “pali” na 185 grama. Zamrznuto povrće u kesicama nije teško pola kilograma, već 450 grama. Ni kutija keksa ne teži više 300 grama, već je prvo pala na 240, pa na 220 grama. Tjestenine su se “stanjile” sa 500 na 400 grama.
Zakon, međutim, kaže da kršenja zakona ovde nema, ali se trikovima obmanjuju potrošači. U standardnom pakovanju na koje su kupci navikli, proizvođači nude lakše proizvode i to po cijeni istoj kao za “teži” proizvod. Kupci s razlogom pitaju da li je riječ o skrivenom poskupljenju.
